Odakle tolike razlike u smrtnosti od korone? | Panorama | DW | 07.06.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

COVID 19

Odakle tolike razlike u smrtnosti od korone?

Pandemija korone doduše još nije prošla, ali sve manje brojke novozaraženih ulijevaju nadu. Ali to se ne događa ravnomjerno svugdje u Europskoj uniji već i zbog broja cijepljenih i odnosa prema krizi.

U većini zemalja Europe je drastično manje osoba koje su preminule od posljedica povezanih s koronom. Razlog tome je i što je sve više starijih osoba cijepljeno jer je upravo za njih zaraza najčešće završavala kobno.

Pandemija još nije prošla, ali mnogo toga govori u prilog tezi kako je Europa u završnoj fazi krize. No upravo sad upada u oči kako se taj pozitivan razvoj ne odvija podjednako u svim državama. U državama kao što su Bugarska, Rumunjska i Slovačka je smrtnost još uvijek visoka i tu se pokazao problem razlike "bogatih" i "siromašnih" gdje je i zdravstvo slabije opremljeno, a i gdje je cijepljeno manje osoba.

"Ovaj travanj će mi ostati u bolnom sjećanju", piše Luba Kasova. Ona radi kao medijska savjetnica u Londonu, a njezin otac živi u Bugarskoj. "Dok sam ja primila prvu dozu cjepiva, moj 85-godišnji otac je umro u Bugarskoj a da nije imao priliku biti cijepljen. Zašto sam ja kao žena srednje dobi bila zaštićena cjepivom, a oko 90% osoba preko 80 godina u Bugarskoj nisu" - pita u članku koji objavljuje list Guardian.

Broj smrtnih slučajeva od korone u nekim državama svijeta

Razlike u brojevima smrtnih slučajeva kod korone su upravo drastične među pojedinim zemljama.

Novac i za liječnike i za lijekove - i za informacije

To počinje već kod razlika u medicinskoj skrbi: prema informacijama Europskog ureda za statistiku, u Poljskoj na 100.000 stanovnika dolazi 238 liječnika - to je najniža stopa u EU-u. U Mađarskoj ih je 338, u Belgiji 312 i u Velikoj Britaniji 284. Usporedbe radi, u Njemačkoj doduše liječnici nipošto nisu ravnomjerno raspoređeni po čitavoj zemlji, ali barem teoretski i u prosjeku dolazi 431 liječnik na 100.000 stanovnika.

No ni broj liječnika ne znači sve: u Bugarskoj je zapravo povoljna kvota: 421 liječnik na 100.000 stanovnika. Ali s 4% smrtnosti oboljelih prema statistikama Sveučilišta Johns Hopkins ta je zemlja na samom vrhu po smrtnosti. Natprosječno mnogo preminulih je i u Mađarskoj, Slovačkoj, Rumunjskoj i Italiji i tu svakako ima više razloga: prvi je što ni liječnik ne može mnogo, ako nema lijekova i bolničke opreme. Onda dolazi i razlika u mogućnosti informiranja liječnika: u medicinskim krugovima se čuje kako je, pogotovo na početku pandemije i terapija negdje znala biti potpuno pogrešna.

Cijepljenje starijih osoba

Kad je broj doza ograničen, cijepiti prvo najstarije znači i spustiti prosječnu dob oboljelih u skupinu koja će vjerojatno lakše preboljeti zarazu.

Cijepiti starije znači otpornije zaražene

No naravno da je to stvar i udjela prije svega rizičnog dijela stanovništva koji je cijepljen: Njemačka se teško može istaći kao država u kojoj se cijepljenje provodilo brzo i učinkovito, ali je prema informacijama infektološkog Instituta Roberta Kocha ipak već do sredine veljače bilo cijepljeno 20% populacije starije od 80 godina, u Francuskoj je to bilo već 23%. Ali u Italiji je bilo - samo 6%.

Matteo Villa iz talijanskog Instituta za međunarodnu politiku je zato uvjeren: "Italija je mogla spasiti živote da je zdravstveno osoblje bilo brže cijepljeno", a i kod cijepljenja starijih osoba je bilo loše organizirano. Rezultat je da je sve do kraja prošle, 2020. godine Italija bila na veoma visokoj razini po broju preminulih i tek ove godine je taj postotak drastično pao na oko 3%.

"Tu se vidi učinak cijepljenja", uvjeren je Dominik Stillfried iz njemačkog Instituta za opskrbu liječnika sustava zdravstvenog osiguranja. Jer obzirom da je cijepljeno sve više starijih osoba tako je i pala prosječna dob zaraženih na ispod 40 godina koji imaju daleko bolje izglede na ozdravljenje. Sličan razvoj se već vidio i u Velikoj Britaniji gdje je smrtnost s preko 15% pala na 2,84% ili u Francuskoj gdje je prošlog travnja smrtnost bila rekordnih 24% da bi ovog lipnja ona bila još samo 1,91%.

Svakako ima više razloga što je mortalitet korone toliko opao: to je posljedica i mjera zaštite i većeg iskustva u liječenju, ali dobar dio je svakako zasluga činjenice što je sve veći udio stanovništva imuniziran. No za bugarsku savjetnicu u Londonu su ta saznanja beskorisna: kad je njezin otac umro, u Velikoj Britaniji je već 97% osoba starijih od 80 godina primilo barem prvu dozu, u Bugarskoj je to bilo 7%. Njezin zaključak je gorak: "Moj otac više nije ekonomski bio važan za društvo i zato njegov život nije bio toliko vrijedan da ga se sačuva."