Odakle tolike razlike u smrtnosti od korone? | Panorama | DW | 07.06.2021

Upoznajte novu internetsku stranicu DW-a

Pogledajte beta verziju dw.com. Nismo još gotovi! Vaše mišljenje nam može pomoći da se poboljšamo.

  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

COVID 19

Odakle tolike razlike u smrtnosti od korone?

Pandemija korone doduše još nije prošla, ali sve manje brojke novozaraženih ulijevaju nadu. Ali to se ne događa ravnomjerno svugdje u Europskoj uniji već i zbog broja cijepljenih i odnosa prema krizi.

U većini zemalja Europe je drastično manje osoba koje su preminule od posljedica povezanih s koronom. Razlog tome je i što je sve više starijih osoba cijepljeno jer je upravo za njih zaraza najčešće završavala kobno.

Pandemija još nije prošla, ali mnogo toga govori u prilog tezi kako je Europa u završnoj fazi krize. No upravo sad upada u oči kako se taj pozitivan razvoj ne odvija podjednako u svim državama. U državama kao što su Bugarska, Rumunjska i Slovačka je smrtnost još uvijek visoka i tu se pokazao problem razlike "bogatih" i "siromašnih" gdje je i zdravstvo slabije opremljeno, a i gdje je cijepljeno manje osoba.

"Ovaj travanj će mi ostati u bolnom sjećanju", piše Luba Kasova. Ona radi kao medijska savjetnica u Londonu, a njezin otac živi u Bugarskoj. "Dok sam ja primila prvu dozu cjepiva, moj 85-godišnji otac je umro u Bugarskoj a da nije imao priliku biti cijepljen. Zašto sam ja kao žena srednje dobi bila zaštićena cjepivom, a oko 90% osoba preko 80 godina u Bugarskoj nisu" - pita u članku koji objavljuje list Guardian.

Broj smrtnih slučajeva od korone u nekim državama svijeta

Razlike u brojevima smrtnih slučajeva kod korone su upravo drastične među pojedinim zemljama.

Novac i za liječnike i za lijekove - i za informacije

To počinje već kod razlika u medicinskoj skrbi: prema informacijama Europskog ureda za statistiku, u Poljskoj na 100.000 stanovnika dolazi 238 liječnika - to je najniža stopa u EU-u. U Mađarskoj ih je 338, u Belgiji 312 i u Velikoj Britaniji 284. Usporedbe radi, u Njemačkoj doduše liječnici nipošto nisu ravnomjerno raspoređeni po čitavoj zemlji, ali barem teoretski i u prosjeku dolazi 431 liječnik na 100.000 stanovnika.

No ni broj liječnika ne znači sve: u Bugarskoj je zapravo povoljna kvota: 421 liječnik na 100.000 stanovnika. Ali s 4% smrtnosti oboljelih prema statistikama Sveučilišta Johns Hopkins ta je zemlja na samom vrhu po smrtnosti. Natprosječno mnogo preminulih je i u Mađarskoj, Slovačkoj, Rumunjskoj i Italiji i tu svakako ima više razloga: prvi je što ni liječnik ne može mnogo, ako nema lijekova i bolničke opreme. Onda dolazi i razlika u mogućnosti informiranja liječnika: u medicinskim krugovima se čuje kako je, pogotovo na početku pandemije i terapija negdje znala biti potpuno pogrešna.

Cijepljenje starijih osoba

Kad je broj doza ograničen, cijepiti prvo najstarije znači i spustiti prosječnu dob oboljelih u skupinu koja će vjerojatno lakše preboljeti zarazu.

Cijepiti starije znači otpornije zaražene

No naravno da je to stvar i udjela prije svega rizičnog dijela stanovništva koji je cijepljen: Njemačka se teško može istaći kao država u kojoj se cijepljenje provodilo brzo i učinkovito, ali je prema informacijama infektološkog Instituta Roberta Kocha ipak već do sredine veljače bilo cijepljeno 20% populacije starije od 80 godina, u Francuskoj je to bilo već 23%. Ali u Italiji je bilo - samo 6%.

Matteo Villa iz talijanskog Instituta za međunarodnu politiku je zato uvjeren: "Italija je mogla spasiti živote da je zdravstveno osoblje bilo brže cijepljeno", a i kod cijepljenja starijih osoba je bilo loše organizirano. Rezultat je da je sve do kraja prošle, 2020. godine Italija bila na veoma visokoj razini po broju preminulih i tek ove godine je taj postotak drastično pao na oko 3%.

"Tu se vidi učinak cijepljenja", uvjeren je Dominik Stillfried iz njemačkog Instituta za opskrbu liječnika sustava zdravstvenog osiguranja. Jer obzirom da je cijepljeno sve više starijih osoba tako je i pala prosječna dob zaraženih na ispod 40 godina koji imaju daleko bolje izglede na ozdravljenje. Sličan razvoj se već vidio i u Velikoj Britaniji gdje je smrtnost s preko 15% pala na 2,84% ili u Francuskoj gdje je prošlog travnja smrtnost bila rekordnih 24% da bi ovog lipnja ona bila još samo 1,91%.

Svakako ima više razloga što je mortalitet korone toliko opao: to je posljedica i mjera zaštite i većeg iskustva u liječenju, ali dobar dio je svakako zasluga činjenice što je sve veći udio stanovništva imuniziran. No za bugarsku savjetnicu u Londonu su ta saznanja beskorisna: kad je njezin otac umro, u Velikoj Britaniji je već 97% osoba starijih od 80 godina primilo barem prvu dozu, u Bugarskoj je to bilo 7%. Njezin zaključak je gorak: "Moj otac više nije ekonomski bio važan za društvo i zato njegov život nije bio toliko vrijedan da ga se sačuva."