1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
KulturaGlobalno

Od kralja Mide do Donalda Trumpa: opasna opsesija zlatom

Cristina Burack
19. studenoga 2025

Iako se čini da Donald Trump ima posebnu opsesiju zlatom, sigurno nije ni prvi niti jedini. Evo pogleda na bezvremensku vrijednost i simboličku moć zlata te na to kako ga ponekad može biti malo previše.

https://p.dw.com/p/53r9W
Zlatni WC
Zlatni WC "America" prodan je na aukciji u Sotheby'su za 12,1 milijun dolaraFoto: John Angelillo/UPI/IMAGO

Jedan WC je sveprisutan ovih dana u medijima. Razlog? Izrađen je od čistog 18-karatnog zlata i sada je prodan na aukciji u Sotheby'su za 12,1 milijun dolara.

Ovaj potpuno funkcionalni WC izradio je talijanski umjetnik Maurizio Cattelan - poznat i po svojoj banani zalijepljenoj ljepljivom trakom koja je prodana za 6,2 milijuna dolara na aukciji 2024. godine. Opisan kao komentar na prekomjerno bogatstvo, naziv umjetničkog djela prikladan je i za sadašnjeg američkog predsjednika: "Amerika".

Čini se da je zlato u modi u Bijeloj kući. Od zlatnih ukrasa na kaminu u Ovalnom uredu do zlatnih slavina i armatura u nedavno renoviranoj kupaonici Lincoln, pa sve do zlatnih kurzivnih natpisa koji se pojavljuju na zidovima i ulazima, Donald Trump se ne može zasititi sjajno žute boje.

Iako su njegovi stilski odabiri upitni, njegova očita opsesija zlatom ima duboke povijesne i kulturne korijene. Zlato fascinira svijet tisućljećima. Svaka civilizacija kroz vrijeme i prostor cijenila ga je u nekom obliku, dajući mu poseban značaj i moć.

Donald Trump sjedi pred kaminom ukrašenim zlatom
Donald Trump je na početku svog drugog mandata ukrase na kaminu u Ovalnom kabinetu zamijenio predmetima od zlataFoto: Yuri Gripas/abaca/picture alliance

Drevna opsesija

Najstariji nalazi zlata datiraju oko 6.500 godina u prošlost. Poznati kao "Varna zlato", otkriveni su 1972. godine u Bugarskoj na jednom mjestu za ritualne ukope.

Zlatni artefakti, koji su uključivali nakit, ukrase, alate i oružje, pa čak i zlatnu futrolu za penis, bili su koncentrirani u samo nekoliko grobova, što ukazuje na rane društvene hijerarhije.

Čak i tada, zlato je značilo status, moć, bogatstvo. I ne samo u Europi: slični koncentrirani nalazi grobova iz Kraljevstva Mapungubwe u današnjoj Južnoj Africi, koji datiraju iz 1050.-1270. godine, pokazuju kako je zlato i tamo označavalo društveni status. Carstva Inka i Asteka čak su zakonski ograničavala tko je smio nositi zlato.

"Takvi [zlatni] ukrasi su, uglavnom, bili namijenjeni uspostavljanju identiteta; služili su za potvrđivanje statusa, privilegija, odvojenosti i razlike", piše Joanne Pillsbury, kustosica Odjela za drevnu američku umjetnost u Metropolitanskom muzeju u New Yorku.

Grob s kosturom oko kojeg su zlatni predmeti
Najstarije iskopano zlato iz „Nekropole u Varni“ ukazuje na visok društveni status preminuloga iz bakarnog dobaFoto: Bernd Wüstneck/dpa/picture alliance

Zlato: metal bogova

Poseban značaj zlata odavno je bio povezan s božanskim. Diljem svijeta zlato je krasilo simbole vladara, kupole i tornjeve crkava te pročelja hramova, sugerirajući kraljevsko, nebesko i vječno.

Stari Egipćani vjerovali su da je tijelo bogova zlato, dok su drevne američke civilizacije mislile da je njegovo korištenje način povezivanja zemaljskog i nadnaravnog svijeta.

Stari Grci čak su personificirali zlato kao boga, Hriza.

Starogrčki lirski pjesnik Pindar napisao je u 5. stoljeću prije Krista: "Zlato je Zeusovo dijete; ni moljac ni hrđa ga ne proždire; ali um čovjekov proždire ovo vrhovno vlasništvo." Čak i tada, opsesija zlatom bila je popularna.

Bizantska ikona ukrašena zlatom
Zlato se u kršćanskoj ikonografiji koristilo kao simbol svetog i nebeskog, kao na primjer na ovoj bizantskoj ikoni (oko 1450. godine nove ere)Foto: Heritage Art/Heritage Images/picture alliance

Neuništivi superheroj među metalima

Simbolička moć zlata ukorijenjena je u njegovoj stvarnoj moći - njegovim jedinstvenim svojstvima. To je ono što je poznato kao "plemeniti metal", što znači da je otporan na koroziju i tamnjenje, ne utječe na većinu kiselina i može se naći u prirodi u sirovom obliku.

Zlato ne treba transformaciju da bi sjalo; jednostavno je tu, sjajno usred stijena i prljavštine. Zlato je također vrlo gusto, teži znatno više po kubičnom centimetru od srebra, željeza, bakra i olova. No, iako se čini teškim za držanje, to je relativno mekan metal, što ga čini lakim za obradu. Može se kovati ili prešati izuzetno tanko i izvlačiti u najfinije žice, a provodi i toplinu i električnu energiju. Rastopite zlatni predmet i on se odmah može ponovno oblikovati.

Ukratko, zlato je svestrano i praktički neuništivo, svojevrsni privlačan vječni superheroj među metalima koji mijenja oblik. I, naravno, zlato je rijetko. Općenito se procjenjuje da bi svo zlato ikad iskopano u povijesti imalo dimenzije jedne kocke čije stranice mjere tek 22 metra.

Unutrašnjost crkve Svetog Franje iz 18. stoljeća u Portu skoro potpuno napravljena od zlata
Može li biti previše zlata? Unutrašnjost crkve Svetog Franje iz 18. stoljeća u PortuFoto: Jean-Francois Rollinger/Only World/abaca/picture alliance

Dar bogatstva

Ova rijetkost pomogla je tom metalu da zadrži svoju vrijednost kroz povijest. To je također jedan od razloga zašto se smatra stabilnom dugoročnom investicijom, posebno u nestabilnim vremenima.

Zlatni nakit i drugi zlatni predmeti darovani u raznim životnim trenucima u brojnim kulturama diljem svijeta - od nakita za bebe u mnogim dijelovima svijeta preko zodijačkih simbola za Lunarnu novu godinu u Kini do darova za zlatno vjenčanje u Indiji - stoga simboliziraju ne samo blagoslov i želju za srećom i blagostanjem; oni su konkretan dar bogatstva sam po sebi, namijenjen tome da primatelju pruži određene mjere buduće financijske samostalnosti.

Za neke, poput autorice iz New Yorka Nadye Agrawal, ovo bogatstvo nosi dublju simboliku. "Za moje bake davanje zlata kao investicije u moju buduću sigurnost bila je njihova forma feminizma. Tako su održavale matrijarhat u snažno patrijarhalnom svijetu", objasnila je u eseju u kojem ispituje zlato koje je primila prema indijskom običaju kao novorođenče.

Zlatne slušalice i pored njih zlatna kutijica
Elegantne ili čisti neukus? Zlatne slušalice od 18 karata ruske tvrtke Caviar koštale su 2019. godine 67.700 američkih dolaraFoto: COVER Images/ZUMA/picture alliance

Previše zlata isto nije dobro?

Čak i metaforički govoreći, čini se da ništa ne može nadmašiti zlato. Pomislite na "zlatnog dječaka/curu", "dobro kao zlato", "tišina je zlato" i "zlatno srce", da spomenemo samo neke. Unatoč svojoj bezvremenskoj ljepoti i vrijednosti, pozitivna simbolika zlata ima svoja ograničenja.

Previše zlata, primijenjeno na pogrešan način, vjerojatno gubi sjaj, stvarajući negativnu percepciju. Starogrčki kralj Mida možda je najstariji primjer. Prema mitu, bogovi su mu dali sposobnost da sve što dotakne pretvori u zlato - prokletstvo, a ne blagoslov, jer su se njegova hrana, pa čak i članovi njegove obitelji, preobrazili u zlatnu masu. U modernije doba, razmetljivo pokazivanje zlata može značiti nedostatak dobrog ukusa.

Ima mnogo primjera ali uzmimo recimo indijskog biznismena Dattu Phugea, koji je postao poznat 2013. godine nakon što je nosio košulju izrađenu od 3 kilograma zlata, koja je tada koštala oko 250.000 dolara. Neki su mu se divili, ali neki su ga s prezirom odbacili kao kralja neukusa, rekao je tada za BBC.

U međuvremenu, korisnici društvenih mreža ismijavaju Trumpove zlatne ukrase u Ovalnom uredu, a kruže glasine da su to zapravo oslikane plastične aplikacije iz Home Depota, neke vrsta američkog pandana Bauhausu i sličnim trgovinama za kućne potrepštine.

Tijekom obilaska ureda voditelj Fox Newsa izravno je pitao Trumpa je li to istina, što je ovaj porekao. "Znate onu stvar sa zlatom?" rekao je. "Ne možete imitirati zlato, pravo zlato. Nema boje koja imitira zlato."

U konačnici, možda zlato i njegovu bezvremensku vrijednost najbolje sažima povjesničar Peter Bernstein: "Ništa nije tako beskorisno i korisno u isto vrijeme." Recite to novom vlasniku zlatnog WC-a.