Gospodarska politika Francuske je sve više na meti kritike. Vlada Francuske još uvek nije priznala ozbiljnost vlastite ekonomske situacije, kaže Katharina Pijnenburg iz Njemačkog instituta za ekonomska istraživanja (DIW) u razgovoru za Deutsche Welle.

U eurozoni još uvijek vlada velika neizvjesnost zbog geopolitičkih kriza, kao što je ona u Ukrajini. Ni Francuska, druga po veličini ekonomski snažna zemlja u eurozoni, nije prevazišla svoju dužničku krizu. Još uvijek postoji rizik da stvari izmaknu kontroli, kaže ova stručnjakinja za makroekonomiju.

Činjenica je da Francuska u posljednje dvije godine nema ekonomski rast. Usprkos tome, predsjednik Francoise Hollande vodi ekspanzivnu fiskalnu politiku. Francuska vlada vjeruje da se kriza može savladati s više intervencija vlasti. Kathrina Pijnenburg na ovu strategiju gleda skeptično: Francuska se može riješiti krize samo kroz strukturne reforme - naročito socijalnog sustava i tržišta rada - uz istodobno jačanje poduzeća i tržišta.

Oporavak gospodarstva umjesto smanjivanja dugova

Ali, Pariz do sada nije pokazao volju za reformama. Preveliki je otpor u Socijalističkoj stranci (PS) Francoisa Hollandea. Reorganizacija državnog budžeta ne napreduje: budžetski deficit je od 2008. godine u stalnom porastu i sa 4,3 posto 2013. je znatno viši od 3 posto koje je zacrtala Europska unija. Za 2015., stručnjaci očekuju čak 4,7 posto. Prema procjenama Katharine Pijnenburg, Francuska će Mastritske kriterije za novo zaduživanje ispuniti tek od 2017. godine.

Duboka kriza uzdrmala je cijelu eurozonu. Upravo zemlje koje su umorne od reformi, kao što su Francuska i Italija, usporavaju ekonomski oporavak u eurozoni - mada s Njemačkom predstavljaju tri najveće ekonomije u EU. "Nešto se mora desiti, inače Francuska riskira "skliznuti", kao što je to bio slučaj s Portugalom i Španjolskom", upozorava Pijnenburg.

Francuska i Italija - bolešljive EU nacije

Financijska kriza iz 2008. godine dovela je u bankarskom sektoru ove dvije zemlje do velikog povećanja državnog duga. Zauzvrat, gubitci kod državnih obveznica izazvali su trajnu dužničku krizu u bankama. Konsolidacija duga i programi štednje su ozbiljno opteretili realnu ekonomiju. Na duge staze, to dovodi do gubitka poreznih prihoda i porasta socijalnih davanja i na kraju do većih deficita.

Što se tiče Francuske, s obzirom na veliki budžetski deficit i dalje postoji opasnost od produbljivanja krize, kaže Pijnenburg. Međutim, dugovi su stavljeni sa strane, gospodarski oporavak zemlje je prioritet - Hollande i njegova vlada to žele postići sami. "Ali, da bi to postigli moraju se slomiti krute strukture. To je Francuskoj jasno, ali otpor unutar vlastitih redova je velik i inhibira transformaciju socijalnog sustava i tržišta rada", kaže Pijnenburg.

Francuski ekonomisti pak smatraju da je za dugoročnu ekonomsku krizu odgovorna Njemačka i stroga politika štednje euro- zemalja.

Opasnost za cijelu zonu eura

Ali pritisak na francusku vladu raste, jer je situacija na tržištu rada napeta: U lipnju, postotak nezaposlenosti bio je 10,2 posto, znači, dvostruko veći nego u Njemačkoj. Ova visoka nezaposlenost ograničava uglavnom potrošanju i konjukturu. Pritom je potrošnja za Francusku veoma važan stup rasta, pa i iznenađujući ekonomski rast od 0,3 posto u posljednjem kvartalu, treba uglavnom zahvaliti potrošnji .

Da bi pobjegla sa silazne putanje, Francuska bi prije svega trebala pojednostaviti porezni sustav i podduzećima pružiti više financijske fleksibilnosti za investicije, kaže ekonomistica. Važna je uravnotežena antimonopolska politika. Visoku razinu konkurencije podstiče više inovacija - kompanije su time prisiljene investicijama reagirati na pritiske tržišta. Time se proizvodi veći gospodarski rast. Pijnenburg kaže da je važno "stvoriti pogodniju atmosferu za više inovacija i rast, tako da eurozona u cijelini brže i lakše izađe iz ove krize."