Obilježavanje 12. godišnjice "Oluje"

U Kninu je državni vrh zemlje, prvi puta se – u režiji braniteljskih udruga održava mimohod sudionika te vojno-redarstvene akcije koja je trajala manje od četiri dana, a koja je – u to danas više nitko ne dvoji – promijenila odnos snaga na zaraćenom prostoru negdašnje Jugoslavije. Međutim, stari antagonizmi nisu prošli.

U legitimnost Oluje, bar prema riječima napisanim u jučerašnjem priopćenju, Zajednica Srba u Republici Hrvatskoj ne dvoji. No, oni ističu da ta legitimnost ne opravdava zločin – podsjećaju da je u toj akciji razoreno 1.200 naselja i da su mnogi civili ubijeni ili nestali.

Da je nakon operacije nastao kaos, na jednom od zapisa iz tog vremena 1995. govori i Ante Gotovina: «Jedan totalni kaos. Operacija je izvedena uredno, planski, na najvišoj raziini u vojničkom smislu. A poslije akcije, poslije bitke – kaos. Totalno razmažena dica, opuštena, bez ikakve odgovornosti. Stvar zapovjednika nije poslije bitke da se brine što će kako profunkcionirati, grad ili sve ono ostalo – to je stvar pozadine. To je sramota. Barbari. Vandali rade ovako. Oni koji su plaćeni po ratnom plijenu i ratuju po ratnom plijenu.»

Gotovina se danas – zajedno s Markačem i Čermakom – upravo zbog ratnih zločina počinjenih u Oluji nalazi na optuženičkoj klupi u Haagu. Ali, vlastima u Srbiji i predstavnicima hrvatskih Srba to nije dovoljno – srbijanski predsjednik Boris Tadić poručuje: “Mora se utvrditi odgovornost onih koji su tijekom Oluje prognali 250 tisuća i ubili dvije i pol tisuće Srba.” Dopredsjednik Hrvatskog sabora, HDZ-ovac Darko Milinović mu odgovara: Milinović: «Poručujem predsjedniku Srbije da ne traži uzrok Oluje ovdje, nego u velikosrpskoj politici koja se provodila iz centra moći tada u Beogradu, koju je provodio Slobodan Milošević.»

“Zločin bez kazne”, “Olujom do NDH” – parole su koje su jučer pred hrvatskim veleposlanstvom u Beogradu isticali Srbi izbjegli iz Hrvatske tražeći da im se vrate predratna prava. Srbijanski premijer, Vojislav Koštunica, prošle je godine izazvao gnjev u Hrvatskoj izjavom da je Oluja bila zločinačka akcija. Ove godine nije koristio iste riječi, ali je uputio istu poruku: Oluja koju Hrvati slave kao oslobodilačku akciju provela je etničko čišćenje hrvatskih Srba, kaže Koštunica i dodaje kako će najduža kolona prognanih koju je Europa vidjela poslije Drugog svjetskog rata zauvijek ostati svjedočanstvo o porazu svih onih koji su počinili ovaj zločin i koji su za njega odgovorni.

«Nitko neće mijenjati hrvatsku povijest ni raditi reviziju Domovinskog rata. Oluja nije bila zločinački pothvat, nego sjajna veličanstvena operacija kojom je hrvatski narod oslobodio središnje dijelove Hrvatske,» reći će hrvatski premijer Ivo Sanader.

Za jednog od vodećih Srba u Hrvatskoj, Milorada Pupovca proslava Oluje samo je prilika koju neki političari koriste za dobivanje jeftinih političkih bodova na staroj retorici i on neće u Knin – grad iz kojeg je Mladen Milošević, predsjednik udruge branitelja Knin-Tvrđava: «Milorad Pupovac se često oglašava ovako prije Oluje i naših velikih blagdana. Čitali smo te njegove izjave. Čujte, ja smatram da je Milorad Pupovac građanin Republike Hrvatske i da on zna vrlo dobro isto tako odakle je došlo sve to zlo. Hrvatska nije htjela rat, Hrvatska je napadnuta, mi smo se branili i sve dalje je bio slijed okolnosti.»

Pupovac pak kaže: «Poruke s takvih godišnjica moraju promicati toleranciju i nove odnose u Hrvatskoj – trebalo bi obilježavati završetak rata i uspostavu teritorijalne cjelovitosti, a nedvosmisleno se distancirati od politike egzodusa, ratnih zločina i sprječavanja povratka izbjeglih Srba.»