O osnivanju tvrtki i slobodi pružanja prekograničnih usluga

Kada je riječ o osnivanju trgovačkih društava, Hrvatska već ima vrlo liberalni režim u kojemu se ne pravi razlika, osim u nekim posebnim djelatnostima. Dakle, između hrvatskih i stranih državljana odnosno između hrvatskih i stranih pravnih osoba za uvjete osnivanja novih trgovačkih društava nema nikavih razlika. Pri tome Hrvatska ne pravi razlike čak niti među državljanima iz Europske unije i izvan nje. Sustav stranih ulaganja je vrlo liberalan.

Hrvatski pregovarač za ovo poglavlje Siniša Petrović naglasio je što Hrvatska mora učiniti na tom području do punopravnog članstva: „Ono što Hrvatska treba učiniti do ulaska je liberalizirati tržište pružanja usluga i posebno nastana, dakle samostalno zaposlenih osoba u svim mogućim djelatnostima, pri čemu je prvi zadatak da se u Hrvatskoj, polazeći od pravne stečevine Unije, detektira koje su to usluge koje su time obuhvaćene. To znači da, ako govorimo o potpunoj liberalizaciji, uvjeti koji su potrebni za obavljanje frizerskih, vodoinstalaterskih, stolarskih usluga za hrvatske državljane moraju biti jednaki za pružanje takvih usluga i trajno obavljanje djelatnosti kroz samostalni posao i za državljane EU-a.“

Ograničenja samo u iznimnim slučajevima

Što se tiče mogućih prijelaznih razdoblja za to područje Petrović je kazao: „To će se vidjeti kroz proces pregovaranja i prilikom izrade pregovaračkih stajališta, ovisno o tome što će se ocijeniti da je prijeko potrebno zbog različitih interesa s jedne strane Hrvatske, a s druge strane Europske komisije, ali bitno je pri tome voditi računa o načelima europskog prava da ta ograničenja moraju biti razmjerna i samo iznimna u slučaju ako to koristi nekom općem interesu zaštite zdravlja, sigurnosti ili tome slično.“

Valja naglasiti da je kod mogućnosti slobode pružanja usluga bitno i pitanje priznavanje kvalifikacija osoba koje žele pružati usluge ili obavljati neku djelatnost kao samostalno zaposlena osoba kroz pravo na osnivanje tvrtki i pružanje prekograničnih usluga i u tome su ključne analiza, revizija i eventualno čak i promjena svih stručnih programa stjecanja kvalifikacija, posebno u onim profesijama koje se smatraju reguliranima, dakle gdje je ulaz i njihovo obavljanje regulirano različitim pravnim, administrativnim i komorskim pravilima kao što su liječnici, stomatolozi, veterinari, medicinske sestre, farmaceuti, arhitekti itd. Dodajmo da kod usluga nema acquija, već da se primjenjuje praksa europskog sudstva.