Očajnička potraga za migrantima
15. veljače 2019
"Mi smo Hamburg, jesi s nama?" To je slogan kojim ovaj njemački lučki grad vrbuje migrante za poslove u gradskoj upravi. Traže se policajci, nastavnici, liječnici, muslimanski dušebrižnici, vatrogasci, porezni službenici i zatvorski čuvari. Hamburg želi zaposliti više ljudi migrantskog podrijetla.
Ne pokušava se samo u Hamburgu pridobiti migrante. Širom Njemačke su ovi novopečeni Nijemci postali ciljna grupa, kako za sektor privrede tako i (sve više) javnih službi. Čini se da se moto „Vielfalt bildet" (kojim se promovira kulturna raznolikost) berlinske Mreže za nastavni kadar migrantskog podrijetla etablirao u cijeloj zemlji.
Matura više nije tabu
U 2011. godini četvrtina mladih ljudi stranog podrijetla je u dobi od 18 do 25 godina imala završenu maturu, dok ih je u 2015. bilo 33 posto. U istom razdoblju se kod adolescenata bez migrantskog podrijetla, broj onih sa apsolviranom maturom povećao s 32 na 39 posto.
I u zanatskom sektoru je porasla razina stručno kvalificiranih migranata. U 2015. je 38 posto natjecatelja stranog podrijetla u dobi do 35 godina bilo stručno osposobljeno, a 16 posto je imalo fakultetsku diplomu. Međutim, postotak migranata bez kvalifikacija dugo je ostao na visokoj razini od oko 30 posto.
"Želimo nešto postići"
"Pogledajmo samo naše roditelje", kaže Cemile Ürük, profesorica engleskog jezika i socijalnog obrazovanja u srednjoj školi Emschertal u Herneu. "Nisu došli u Njemačku da bi dopustili da od nas ništa ne bude, već zato da bismo mi nešto postigli."
Cemile Ürük je članica Mreže nastavnog kadra s migrantskim podrijetlom i želi biti uzor ne samo svojim učenicima već i drugim njemačkim Turcima. Mrežu je 2007. godine utemeljilo Ministarstvo obrazovanja Sjeverne Rajne-Vestfalije (NRW), kako bi se omogućilo više "raznolikosti" u učionicama.
U međuvremenu, sve njemačke pokrajine imaju slične programe. I to je itekako potrebno. Jer, između želja i realnosti još uvijek postoji veliki jaz: prema navodima Mreže, 26 posto svih učenika u najmnogoljudnijoj saveznoj pokrajini Sjevernoj Rajni-Vestfaliji potječe iz migrantskih obitelji. Udio doseljenika (ili ljudi doseljeničkih korijena) među nastavnim osobljem u NRW-u iznosi samo pet posto.
"Država računa na nas"
U javnom sektoru stvari izgledaju malo bolje. Prema istraživanju Saveznog zavoda za demografska istraživanja (BIB) i Saveznog ureda za statistiku, provedenog u 24 savezne institucije i ministarstava, postotak zaposlenih s "migrantskom pozadinom" u državnim, javnim službama je u 2015. godini iznosio 15 posto.
"Otvaranje institucija je izuzetno važno", kaže stručnjak za integracije Aladin El-Mafaalani u intervjuu za Der Spiegel. „Važno za migrante je da im se šalje signal da država računa na njih. Ali i za sve ostale. Nastavnici stranog podrijetla ne mijenjaju time samo učionicu, već i zbornicu."
A tko bi to bolje mogao znati ako ne El-Mafaalani. Ovaj sociolog je rođen u Njemačkoj - kao dijete sirijskih doseljenika. Trenutno radi kao šef jednog odjela pri Ministarstvu za djecu, obiteljska pitanja, izbjeglice i integraciju Sjeverne Rajne-Vestfalije u Düsseldorfu. Njegov bestseler o uspješnoj integraciji u Njemačkoj ("Paradoks integracije") preko noći ga je učinio poznatim diljem zemlje.
Stalne predrasude
El-Mafaalani u svojoj knjizi stalno iznova upozorava da taj put neće uvijek biti pravolinijski i jednostavan – i nije jedini koji to čini. Jer borba protiv diskriminacije i predrasuda ne odvija se samo između Nijemaca sa i bez migrantskog podrijetla. Ona se odvija i između različitih migrantskih skupina.
Nedostatak samopoštovanja, neadekvatna kvalifikacija, nepovjerenje, kulturološka distanca a prije svega duboko ukorijenjene predrasude i dalje koče uspješan početak karijere migranata. Mnoge osobe s migracijskom pozadinom se ni ne poziva na razgovor za posao.
Prema rezultatima studije pod nazivom "Etničke hijerarhije u izboru kandidata: Eksperiment na terenu o uzrocima diskriminacije na tržištu rada" iz svibnja 2018. godine, podnositelji zahtjeva migrantskog podrijetla i dalje su "značajno diskriminirani" usprkos nedostatku kvalificiranih radnika.
Samo obrazovanje ne odlučuje
Poražavajući rezultat: "Dok kandidati s njemačkim imenom dobivaju pozitivne povratne informacije u 60 posto slučajeva, to se događa samo kod 51 posto podnositelja zahtjeva migrantskog podrijetla."
Autorica istraživanja Ruta Yemane, znanstvena suradnica Centra za društvene znanosti u Berlinu (WZB), za to ima objašnjenje: "Pluralizam nije svugdje prisutan, a sama razina obrazovanja ne rješava probleme", kaže ona u intervjuu za DW. "Predrasude i kulturne preferencije više utječu na diskriminaciju nego razlike u razini obrazovanja."