NZZ: Spomenik žrtvama Holokausta u Zagrebu sporan | Politika | DW | 17.06.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

NZZ: Spomenik žrtvama Holokausta u Zagrebu sporan

Mediji na njemačkom danas se bave odlukom grada Zagreba da podigne spomenik židovskim žrtvama Holokausta, ali i situacijom na Kosovu kao i posjetom makedonskog premijera Zorana Zaeva Austriji.

Zagreb, glavni kolodvor (picture alliance/Uwe Gerig)

Zagreb, glavni kolodvor

„Ovo je dostojan projekt – na prvi pogled. Zagrebačko gradsko vijeće je odlučilo kod Željezničkog kolodvora postaviti spomenik za šest milijuna europskih Židova koji su žrtve Holokausta", piše švicarski dnevnik Neue Zürcher Zeitung. „Planira se zid dug 24 metra od kofera izlivenih u betonu; oni su sjećanje na ljude koji su s malo stvari koje su ponijeli bili prinuđeni poći na put čiji cilj je bio smrt. Gradonačelnik Milan Bandić govori o zločinu koji je počinio Treći rajh sa svojim saveznicima. To su neosporne činjenice. I pored toga, projekt izaziva nelagodu."

„Zid od kofera ukazuje na zločin protiv čovječnosti, ali istovremeno zaklanja jednu važnu perspektivu: lokalni, hrvatski doprinos. Jer, ustaška država, vazal njemačkog Rajha, samoinicijativno je odlučila stvoriti zakone o Židovima i koncentracijske logore. Godine 1942. je ministar unutarnjih poslova nezavisne Hrvatske proglasio „židovsko pitanje" riješenim. Povjesničar Slavko Goldstein navodi da je ubijeno 30.000 hrvatskih Židova. Jamačno nije „hrvatski narod" bio taj koji je proveo ili pozdravio uništenje Židova (kao i 20.000 Roma i 250.000 Srba). Veliki broj Hrvata se borio na strani partizana protiv Nijemaca i njihovih domaćih pomagača. Ali, hrvatske institucije i njihovi predstavnici su sudjelovali u ubijanju Židova."

„To će, kako to objašnjava hrvatski novinar Sven Milekić, ostati prikriveno ako se samo navede suma zločina i tko su počinitelji. Karakteristično je to što je spomenik planiran bez židovske zajednice u Hrvatskoj. Njezin predsjednik Ognjen Kraus već godinama optužuje vlasti da ne poduzimaju ništa protiv revizionista koji su veličali tadašnji režim i poricali ubijanje pripadnika manjina. Milekić predlaže da se umjesto zida pred željezničkim kolodvorom u spomenik pretvori stara parna lokomotiva. Ona je simbol lokalne povijesti: pomoću nje su hrvatski službenici transportirali hrvatske Židove u smrt", piše Neue Zürcher Zeitung.

Dopisnica Bilda online boravila je na Kosovu i tamo pokušala naći odgovor na pitanje: kako izgleda situacija na Kosovu nakon 20 godina misije KFOR-a? Ona, između ostalog, piše: „Ovdje živi najmlađe stanovništvo Europe, no siromaštvo i nezaposlenost su veliki. Istovremeno u mnogim mjestima nema dovoljno stručne radne snage, školovanih zanatlija. Za vrijeme vožnje zemljom upada u oči da polja nisu obrađena. Naš kosovski prevoditelj kaže da je jeftinije uvoziti hranu. Ako ljudi nešto uzgajaju, onda samo za vlastite potrebe. Na svakom uglu se gradi, ali većina kuća je nedovršena. Uobičajeno je da se svakom sinu gradi po jedna kuća, kaže Kosovar."

„Odnos između pretežno albanskog stanovništva i srpske manjine je još uvijek zategnut. I pored toga, u Prištini se osjeća raspoloženje prodora u novo doba. Mladi Kosova streme ka Europskoj uniji. No, jedanaest godina nakon proglašenja neovisnosti, neke zemlje još uvijek ne priznaju Kosovo kao suverenu državu. Posebno je odnos sa Srbijom i dalje loš. A to utječe na sklonost stranih poduzeća da investiraju."

A Frankfurter Allgemeine Zeitung primjećuje da „Sjeverna Makedonija u Austriji osigurava sebi EU-perspektivu". Povod za članak je posjet premijera Sjeverne Makedonije Zorana Zaeva Austriji. „Kada je riječ o istom stavu, on se odnosi prije svega na to da EU sada ne bi trebao utonuti u misli kako da nanovo organizira svoju unutarnju strukturu, već da bi trebao uvesti sljedeće korake proširenja na Zapadni Balkan. U tom smislu je i Brigitte Bierlein, koja od pada vlade Sebastiana Kurza vodi austrijsku vladu stručnjaka prema prijevremenim izborima na jesen – u svojoj prvoj vanjskopolitičkoj izjavi (...) kao šefica vlade obećala da će Austrija i u tom prijelaznom vremenu i dalje gledati da se njezin glas čuje u Europskoj uniji. Pri tome je navela tri ključna izraza: vrijednosti, inovativno digitalno europsko tržište i zadržavanje europske perspektive za Zapadni Balkan."

„Svoj prvi istup na novoj dužnosti, ako ne i u samoj materiji, jer čovjek je diplomat, imao je i ministar vanjskih poslova Alexander Schallenberg: Austrija jest i ostaje odvjetnik interesa Zapadnog Balkana u EU-u. To nije altruizam, to je pravilno shvaćen osobni interes. Austrija, kaže, zarađuje šest od deset eura svog bruto društvenog proizvoda – izvozom. Osim toga, EU ima odgovornost, nju te države drže za riječ. Iako će pregovori biti teški, Austrija će se zauzeti da se što prije počne s pristupnim pregovorima za Makedoniju", piše između ostalog Frankfurter Allgemeine Zeitung.