Nuklearni otpad susjedima u dvorište | Gospodarstvo | DW | 26.03.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Gospodarstvo

Nuklearni otpad susjedima u dvorište

Hrvatski nuklearni otpad bi uskoro mogao biti odlagan tik uz granicu s BiH. Otpor toj ideji je ujedinio predstavnike entitetskih institucija u BiH, koji se inače oko brojnih drugih pitanja nikako ne mogu složiti.

Zbog činjenice da Hrvatska već godinama ne uspijeva iznaći rješenje za odlaganje nisko-radioaktivnog i srednje-radioaktivnog otpada, šokantna je činjenica da se opasni otpad trenutačno gomila u prostorijama Instituta "Ruđer Bošković”, gotovo u centru Zagreba, upozoravaju iz udruge „Zelena akcija".

Nijedna od hrvatskih vlada, smatraju u "Zelenoj akciji”, nije uspijevala naći načina ili političke volje da pristupi rješavanju tog problema uobičajenim demokratskim metodama, kako je to slučaj u razvijenim, uređenim državama.

Rješenje do 2023.

Naime, Hrvatska mora do 2023. godine imati rješenje za odlaganje polovice svoga otpada iz Nuklearne elektrane Krško, a do 2043. godine jednako se mora pobrinuti i za visoko-radioaktivni otpad.

Problem je aktualan već nekih 15 godina i vlade Hrvatske i Slovenije trudile su se naći rješenje, od kojih je jedno bilo slovenski Vrbnik, što je hrvatska strana odbila uz obrazloženje da je lokacija preblizu vodozahvatne zone rijeke Save, čijom se vodom snabdijeva i sam Zagreb.

U Hrvatskoj se nakon toga razmatralo još 5-6 lokacija. Vremenom su "otpadale” jedna po jedna, od Papuka, Velebita, Moslavine, sve do Trgovske Gore, točnije bivšeg vojnog objekta Čerkezovac u Općini Dvor na Uni, u neposrednoj blizini granice s BiH, na tek nekih 800 metara.

Politika i nuklearni otpad

"Originalnih 5-6 područja za odlaganje tog otpada je raznim političkim kampanjama micano s liste mogućih lokacija, dok na kraju nismo ostali samo s tom regijom koja, u stvari, nije izdvojena po svojim nekim prirodnim karakteristikama kvalitetne lokacije, nego zbog političke zapuštenosti i slabog utjecaja u Zagrebu, a to je regija južne Banovine uz granicu s BiH”, kaže za Deutsche Welle Toni Vidan iz Udruge "Zelena akcija” iz Zagreba.

Slowenien Atomreaktor in Krsko (picture-alliance/ dpa)

Kuda s nuklearnim otpadom iz NE Krško?

Informacije o, za sada, izvjesnom odlagalištu nuklearnog otpada u neposrednoj blizini bosanskohercegovačke granice uznemirile su i javnost u BiH. Inicijative unutar institucionalnih krugova u BiH pokrenute su još 2015. godine, a državno Predsjedništvo je 22. ožujka ove godine donijelo odluku da od najviših organa Hrvatske zatraži da "lokaciju Trgovska gora, Općina Dvor izuzme kao mjesto predviđeno za odlaganje i skladištenje radioaktivnog i nuklearnog otpada, te da na svom teritoriju osigura drugu adekvatnu lokaciju za te namjene, a koja nije u blizini granice s BiH”.

Prijava EU-u i međunarodnim organizacijama

Tim povodom, predsjedavajući Predsjedništva Milorad Dodik uputit će, u ime Predsjedništva BiH, pismo hrvatskoj predsjednici Kolindi Grabar Kitarović i premijeru Andreju Plenkoviću, te ih obavijestiti o zahtjevima BiH u pogledu spornog odlagališta. Predsjedništvo je, istovremeno, zadužilo Ministarstvo vanjskih poslova da o problemu odlagališta na Trgovskoj Gori obavijesti zemlje članice EU-a, kao i međunarodne organizacije koje se bave zaštitom životne sredine.

Nuklearni otpad bio bi, smatra Mario Crnković iz pokreta Green Team Centar iz Novog Grada, razlog više za napuštanje BiH. I sam bi kaže, u tom slučaju odlučio otići. "Nemam bojazan za svoju sudbinu, već ne želim zasnivati obitelj na mjestu gdje će takvo odlagalište prije ili kasnije ugroziti živote svih koji se tu budu nalazili”, kaže Crnković za Deutsche Welle. Sličan ili identičan stav, tvrdi on, dijeli većina stanovništva regije, a posebno mladi. Oni koji bi i ostali, mahom ljudi u godinama koji žive od poljoprivrede, "u startu bi trpjeli ekonomske posljedice, jer je iluzorno vjerovati da bi netko kupovao ekološke i domaće proizvode koji dolaze iz tako rizične regije”.

Problem odlagališta nuklearnog otpada u neposrednoj blizini jedne od najljepših prirodnih sredina u BiH ujedinilo je i predstavnike entitetskih institucija, koje se po pitanju brojnih problema najčešće razilaze u stavovima.

Bosnien-Herzegowina Nuklearabfall für die Nachbarn (DW/Z. Ljubas)

U Sarajevu je održana regionalna konferencija na tu temu

Predstavnici državnih i entitetskih institucija u Sarajevu su organizirali i regionalnu konferenciju pokušavajući upozoriti na "nefer” ponašanje hrvatskih vlasti, kao i njihovu slučajnu ili namjernu nevoljnost da s bh. vlastima dijele informacije o planovima o odlagalištu opasnog nuklearnog otpada.

Projekt pod velom šutnje

"Vlasti Republike Hrvatske nas nikada službeno nisu obavijestile o bilo čemu. Mi smo sve te informacije crpili s portala nezavisnih hrvatskih medija”, naglasila je ministrica za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Spomenka Golić. Napominje da hrvatska strana nikada nije odgovorila na brojne prigovore i primjedbe bh. strane, iskazujući samo ignorantski odnos kada je riječ o projektu odlagališta na Trgovskoj Gori.

"Znamo da do 2023. godine RH treba svoju polovicu otpada negdje odložiti i skladištiti, a to bi bilo najnormalnije, ekološki najbolje, da taj otpad skladište na mjestu nastanka, a to je mjesto Vrbine (Slovenija), za što će dobiti sredstva europskih fondova, a ne da ugrožavaju 230.000 tisuća stanovnika, kako u RS tako i u Federaciji BiH, koji žive isključivo od poljoprivrede, od svoga rada. Da im zagade i vodozahvate i vodu za piće jer lokalno stanovništvo vodu crpi iz bazena iz rijeke Une”, upozorava ministrica Golić, podsjećajući kako je rijeka Una proglašena prirodnim dobrom, parkom prirode, a dijelom i Nacionalnim parkom.

Konferencija u Sarajevu, prema riječima ministrice okoliša i turizma FBiH Edite Đapo, treba reći jasno "NE” nuklearnom deponiju na granici Hrvatske s BiH. Naglašava da u slučaju "neke akcidentne situacije ili prirodnih katastrofa poput zemljotresa, požara ili poplava, ili pak nesreće izazvane ljudskim faktorom”, u blizini takvog odlagališta mogu izazvati kobne posljedice po lokalno stanovništvo.

Der Nationalpark Una, Bosnien (DW/Emir Numanovic)

Ugrožava li ovaj projekt i rijeku Unu?

Napomenula je i kako je Ministarstvo turizma FBiH pokrenulo inicijativu o uvrštavanju unskih slapova u Martinbrodu na listu svjetske baštine UNESCO-a, što bi odlagalište radioaktivnog otpada u neposrednoj blizini svakako moglo ugroziti, te generalno "negativno utjecati na sveukupan imidž BiH”.

Bez razlika - protiv

"Razvlačenje” problema čitavih 20 godina, smatra Mario Crnković iz Green Team Actiona, "očigledno ima za cilj da oslabi otpor svih koji se protive projektu”. Naglašava, međutim, da je strah od opasnog odlagališta ujedinio susjede iz dva bh. entiteta sa susjedima iz Hrvatske. Kaže ipak kako strepi da politika, svjesna takvog jedinstva u ovom slučaju, ne "učini sve da to naruši”. "Htjet će oslabiti našu borbu podjelama na ove i one, ali nadam se da ćemo svi učiniti sve što je do nas da u tome ne uspiju”, kaže Crnković.

Predstavnici hrvatske Vlade nisu nazočili konferenciji u Sarajevu, no odlučan stav protiv odlagališta nuklearnog otpada iznio je gradonačelnik Petrinje i zastupnik u Saboru Hrvatske Darinko Dumbović, naglasivši kako se i sam godinama bori kako opasni otpad ne bi završio u Dvoru, na Trgovskoj Gori.

Problem je, prema riječima Tonija Vidana iz "Zelene akcije”, upravo to što na spornoj lokaciji ne postoji "jasno demokratski izraženo slaganje lokalne zajednice s takvim projektom”. Radi se, naime, o slabije naseljenom području Hrvatske, s pretežnom starijom populacijom stanovništva. Na marginama skupa u Sarajevu spomenuto je i da je Banovinu za vrijeme posljednjeg rata napustilo i srpsko stanovništvo, a da je odlazak mladih u razvijenije zemlje EU-a svakako postao trend na istoku Hrvatske, pa bi samim tim lokacija Čerkezovac predstavljala zgodno mjesto za odlagalište nuklearnog otpada, bar što se Hrvatske strane tiče.

Bojazan od koruptivnih metoda

Nije isključena ni mogućnost da druge članice EU-a koje se ne pridržavaju zakona baš striktno, iskoriste situaciju i svoj nuklearni otpad također odluče odlagati na lokaciju Čerkezovac, odnosno, kako kaže Vidan, "pokušati zbrinuti ga nekim kriminalno-koruptivnim metodama”, slično kao što je prije nekoliko godina u Mittal Steel željezaru u Zenici nelegalno poslan vagon radioaktivnog željeza za topljenje.

Vidan upozorava da ni javnost u Hrvatskoj "nema neko veliko povjerenje prema tome kako će ovaj projekt biti izveden ukoliko se u postupku donošenja odluke zaista ne omogući javnosti da sudjeluje, da se odluka donese na miran, demokratski način”.

"Sve skupa se, za sada, radi na način daleko od očiju javnosti, a čini mi se i dobrog dijela struke, tako da baš ovaj način kako se sad taj problem pokušava riješiti ne doprinosi tome da se stvori neka viša razina povjerenja u to kako će to odlagalište funkcionirati”, smatra Vidan.

Zajedno protiv odlagališta, za dobrosusjedske odnose

Javnost, odnosno građani, u narednom periodu prosvjednim skupovima svakako će pokušati poslati poruku službenom Zagrebu. Mladi iz Pounja s bh. strane, prema riječima Marija Crnkovića iz Green Team-a iz Novog Grada, okupit će se na mirnim prosvjedima već krajem ovog mjeseca, dok udruge građana u susjednoj Hrvatskoj javno iskazivanje nezadovoljstva kroz proteste najavljuju za početak travnja.

Ponavljajući kako bi se čak dvije trećine mogućeg negativnog učinka odlagališta nuklearnog otpada na području Općine Dvor odnosilo na BiH a jedna trećina na Hrvatsku, predsjednik "Zelenog kluba” u Parlamentu BiH Saša Magazinović poziva na razumno rješenje problema, na zadovoljstvo obje strane.

Naglašava da cijela priča, kampanja protiv odlagališta nuklearnog otpada na lokaciji Čerkezovac, nije nikakva "antihrvatska histerija, niti to smije biti”.

"Hrvatska je naša susjedna zemlja, bit će nam susjed i sutra i prekosutra, za 10, 100 godina, zauvijek. Želimo razviti dijalog i u duhu dobrosusjedskih odnosa rješavati ovaj problem”, naglasio je Magazinović.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka uredništva