Novi ured za borbu protiv terorizma | 11. rujna 2001. | DW | 03.08.2011
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

11. rujna 2001.

Novi ured za borbu protiv terorizma

Borba protiv islamističkog terorizma pojačala je suradnju unutar EU-a. No istodobno je pojačana i kontrola vlastitih građana. U svrhu koordinacije rada različitih sigurnosnih službi u Bruxellesu je uvedena nova funkcija.

Suradnja unutar Europske unije, kad je u pitanju borba protiv terorizma je i dugo vrijeme nakon napada od 11. rujna više bila želja nego stvarnost u praksi. Tek je nakon terorističkih napada u Madridu 2004. godine, kada su bombe u prigradskim vlakovima odnijele preko 200 ljudskih života, Bruxelles uveo funkciju EU-ovog koordinatora u borbi protiv terorizma. Prvi je na tu funkciju zasjeo Nizozemac Gijs de Vries. On je ovu novu funkciju, koja je još mnogima predstavljala nepoznanicu, jednom opisao ovako: „Razmjena podataka je vrlo važna. Preko Europola omogućujemo policijama zemalja članica razmjenu podataka. Naši državni odvjetnici mogu razmijeniti informacije i iskustva preko Eurojusta. Mi svakodnevno donosimo zakone protiv financiranja terorizma. I za sve to nam je potrebna međunarodna koordinacija.“

Smrt Osame bin Ladena ne mijenja mnogo

EU koordinator za borbu protiv terora Gilles de Kerchove

EU koordinator za borbu protiv terora Gilles de Kerchove

No suradnja i pojačano nadgledanje javnih prostora nisu mogli spriječiti nove napade Al Kaide. U srpnju 2005. terorističke bombe odnijele su u londonskom javnom prijevozu 50 ljudskih života. No u posljednjih šest godina je postalo mirnije. Policija i obavještajne službe uvjerene su da su svojim mjerama spriječile daljnje napade.

No De Vriesov nasljednik, Belgijanac Gilles de Kerchove, uvijek iznova upozorava na stvaranje lažnog osjećaja sigurnosti. Situacija, po njegovom mišljenju, nije sigurnija ni nakon smrti Osame bin Ladena. „Jezgro Al Kade je posljednjih godina izgubilo na snazi. Sada je dodatno oslabljeno. No čak ako i pođemo od pretpostavke da Osama bin Laden godinama nije aktivno vodio Al Kaidu, on je još uvijek predstavljao simbol borbe protiv Zapada i to se neće promijeniti preko noći“, smatra de Kerchove.

Vodi li borba protiv teororizma totalnom nadgledanju građana?

Kontrolne kamere

Kontrolne kamere

Od samog početka nove pojačane mjere borbe protiv terorizma nailazile su na žestok otpor pojedinih krugova. Pored sve jače kontrole javnih prostora poput željezničkih kolodvora ili zračnih luka kamerama, kritičarima je najveći trn u oku pohrana podataka o bankovnim transakcijama i ostalim privatnim segmenata života građana.

Jedan od žešćih kritičara, Jan-Philipp Albrecht, zastupnik Zelenih u Europskom parlamentu, traži temeljito preispitivanje donesenih mjera u borbi protiv terorizma.

„Mi moramo prvo vidjeti koliko su antiterorističke mjere Europske unije uopće učinkovite i nakon toga ovu ili onu mjeru, koja je možda sa željom da što prije stupi na snagu bila donesena previše brzopleto, ispraviti ili možda potpuno ukinuti. Pritom prije svega mislim na dugotrajnu pohranu telekomunikacijskih podataka“, smatra Albrecht.

„Više podataka i istodobno više zaštite podataka“

Pohrana podataka - sredstvo u borbi protiv terorista

Pohrana podataka - sredstvo u borbi protiv terorista

Polemike se uglavnom vode oko tanke linije koja dijeli sigurnost i zaštitu privatnosti građana. No ta dva aspekta, kako smatra de Kerchove, nisu sami po sebi dijametralno suprotni. „Činjenica je da se s pogoršanjem sigurnosne situacije pojavljuje potreba za pojačanim sakupljanjem podataka. Problem je u tomu što su sumnjive osobe policiji i obavještajnim službama često nepoznate. Iz tog razloga je nužno provjeravati sumnjive rute putovanja, sumnjivo ponašanje, sumnjive novčane transakcije i sumnjive telefonske razgovore. Istodobno moramo poboljšati stupanj zaštite privatnosti. Izazov je u tomu kako ova dva aspekta staviti pod isti krov“, smatra de Kerchove. Njegova službena dužnost zapravo glasi: funkcija koordinatora. To prije svega znači usklađivanje nacionalnih sigurnosnih politika. Stupanjem na snagu Lisabonskog ugovora mnoge nadležnosti su centralizirane. No mnogo toga, posebice kad je riječ o pitanjima nacionalne sigurnosti, je ostalo u nadležnostima pojedinih zemalja članica Europske unije tako da će, kako smatra de Kerchove, i u budućnosti postojati potreba za koordinacijom. „Kad su me postavili na ovu funkciju nitko nije govorio o tomu da je ona vremenski ograničena. Vidjet ćemo u kojem smjeru će se to razvijati“. Da će uskoro ostati besposlen - u to Gilles de Kerchove u svakom slučaju ne vjeruje.

Autor: Christoph Hasselbach, Bruxelles (N. Kreizer)

Odg. ur.: A. Jung-Grimm