Novi pokušaj ujedinjenja Cipra | Politika | DW | 27.04.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Posredovanje UN-a

Novi pokušaj ujedinjenja Cipra

Za tri godine će biti 50 godina od podjele Cipra. Brojni pokušaji ujedinjenja su propali. Kakvi su izgledi na uspjeh novog pokušaja?

Ima li nade da nakon gotovo 50 godina Cipar bude ujedinjen ili će u budućnosti na tom sredozemnom otoku postojati dvije međunarodno priznate države? Glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres će u Ženevi poduzeti novi pokušaj sondiranja stanja. Pozvao je na razgovore predstavnike grčkih i turskih Ciprana kao i predstavnike Grčke, Turske i Velike Britanije. Cipar je, naime, do 1960. bio britanska kolonija.

Razgovori počinju u utorak 27. travnja 2021. „Cilj je utvrditi postoji li zajednička osnova sudionika za trajno rješenje ciparskog problema u dogledno vrijeme", priopćio je Guterresov ured u Ženevi. Glavni tajnik će osobno biti nazočan početku razgovora.

Ujedinjenje ili federacija dviju država?

Brojni posrednici su već desetljećima neuspješno pokušavali riješiti taj problem. Posljednji pokušaj uz posredovanje UN-a 2017. propao je zato što Turska nije bila spremna povući sa sjevernog dijela otoka svojih 35.000 vojnika. Ovaj put, međutim, Ujedinjeni narodi ne govore o ponovnom ujedinjenju, kako je to zahtijevano u rezoluciji Vijeća sigurnosti UN-a.

Od grčkog puča i turske vojne intervencije 1974. otok je podijeljen u grčko-ciparski dio na jugu i manji tursko-ciparski dio na sjeveru. Sjeverni Cipar je 1983. proglasio neovisnost koju je priznala samo Turska. Europska unija je u svoje članstvo 2004. primila cijeli Cipar, ali zakoni Europske unije vrijede samo na južnom dijelu do ponovnog ujedinjenja.

Podijeljeni Cipar

Podijeljeni Cipar

Grčki Ciprani bi bili spremni prihvatiti federalnu državu s jakom središnjom vladom. U ožujku je povjerenik EU-a za vanjsku politiku Josep Borrell nakon sastanka s vladom Nikosa Anastasiadesa u Nikoziji bio optimističan glede mogućnosti ponovnog ujedinjenja otoka. Na Twitteru je objavio: „Postoji stvarna šansa koja mora biti iskorištena." Ali, tursko-ciparska strana o tomu nije htjela ni čuti. „Ovaj put ćemo nakon gotovo 50 godina pregovora predložiti nešto novo", rekao je predsjednik Turske Republike Sjeverni Cipar Ersin Tatar. On kao i turski ministar vanjskih poslova Mevlüt Cavusoglu zagovara rješenje prema načelu dviju država. Dvije države bi, prema njihovim predodžbama, mogle surađivati na području zaštite okoliša, energetike i borbe protiv kriminala.

Obostrani strahovi

Cipar je treći po veličini otok u Sredozemnom moru. Smješten je 100 kilometara zapadno od Sirije, 65 kilometara južno od Turske i 770 kilometara jugoistočno od grčkoga kopna. Na otoku uz preko 100.000 stranaca živi 900.000 grčkih i 300.000 turskih Ciprana. Područje koje je pod kontrolom Nikozije obuhvaća oko 60 posto teritorija, turski dio 35 posto, a ostatak otpada na velike britanske vojne baze i crtu razdvajanja.

Na obje strane je više straha nego međusobnog povjerenja. Grčki Ciprani strahuju od turske vojne premoći zbog turskih vojnika na sjeveru. Turski Ciprani se boje grčke gospodarske dominacije i da bi u slučaju ponovnog ujedinjenja postali građani drugog reda. Stanje je napeto i zato što je Turska posljednjih mjeseci u ciparskom isključivom gospodarskom pojasu južno od otoka provodila bušenja tražeći zemni plin. EU je to u više navrata oštro kritizirao.

aj/dpa

 

Preporuka uredništva