Nova vlada, novi kurs prema Kini? | Politika | DW | 29.11.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Njemačka

Nova vlada, novi kurs prema Kini?

Kako će se nova savezna vlada (SPD, Zeleni, FDP) pozicionirati u odnosu prema Kini? To je jedno od ključnih pitanja, stručnjaci smatraju da je potrebna promjena kursa prema Pekingu.

Angela Merkel i Xi Jinping

Angela Merkel i Xi Jinping, video-konferencija o bilateralnim odnosima

Sudeći po onome što su najavili protagonisti takozvane „semafor-koalicije" (naslovna fotografija), Njemačka će ubuduće imati novi kurs prema autoritarnim državama poput Rusije ili Kine. To su u više navrata naglasili različiti predstavnici tri stranke, prije svega oni iz redova Zelenih.

Ali kako samo nova savezna vlada taj oštriji odnos prema Kini želi učiniti kompatibilnim sa sve većom gospodarskom suradnjom s Kinom, koja je intenzivirana tijekom 16 kancelarskih godina Angele Merkel? Znači li to da se nova vlada želi distancirati od ekonomsko-političkog pragmatizma „ere Merkel"?

A kakve posljedice otvorena kritika na račun situacije oko (ne)poštivanja ljudskih prava u Kini može imati, to su na svojoj koži najbolje osjetile australske kompanije. I to najkasnije u onom trenutku kada je Peking zabranio uvoz važnih roba iz "Down Under", na primjer ugljena.

Ako Annalena Baerbock doista postane nova savezna ministrica vanjskih poslova, ona će morati balansirati – šefica Zelenih (u duetu s Robertom Habeckom) mora pronaći načina kako uskladiti zahtjeve njezine stranke za odlučnijom linijom prema Rusiji i Kini po pitanju ljudskih prava s pragmatičnim pozicijama saveznog kancelara Olafa Scholza. Može se pretpostaviti da on neće u sporu oko Tajvana ili Ukrajine biti spreman riskirati konfrontaciju s Moskvom ili Pekingom.

Semafor na predstavljanju koalicijskog ugovora

"Semafor" na predstavljanju koalicijskog ugovora

Ljudska prava i privreda

Prominentni političari Zelenih, prije svih Reinhard Bütikofer, zastupnik Europskog parlamenta kojemu je zabranjen ulazak u Kinu, redovito zahtijevaju da Njemačka u odnosu prema Kini zauzme samouvjereniju poziciju. No, kako bi samo trebala izgledati ta „vanjska politika koja se orijentira na temelju vrijednosti", koju je Annalena Baerbock zahtijevala tijekom predizborne kampanje? Kako je uskladiti s gospodarskim interesima njemačkih izvoznika u Kini? Odgovor na ta pitanja se može samo naslutiti u koalicijskom ugovoru.

Već i sama činjenica da se vanjska politika "semafora” prvi put spominje tek na 143. od 177 stranica koalicijskog sporazuma, daje povod za zaključak da ona nije igrala tako važnu ulogu u pregovorima tri stranke kao što je to bio slučaj sa zaštitom klime ili digitalizacijom.

Nominirani savezni kancelar Olaf Scholz prilikom predstavljanja koalicijskog ugovora na pitanje DW-a o budućoj vanjskoj politici „semafora” odgovorio je samo kako je Njemačka posvećena Europi i transatlantskom savezu sa SAD-om.

"Svijet se mijenja, svijet postale multipolaran", rekao je Scholz. "A to znači da postoji puno jakih država i sila u svijetu, to su zemlje koje mogu utjecati na budući razvoj događaja. Ne samo SAD i Kina, kako neki misle, već i brojne druge nacije Azije: Koreja, Japan, Vijetnam, Indonezija, Malezija, Indija na primjer. Jake zemlje iz Afrike ili juga Amerike podići će svoj glas u pogledu budućeg razvoja u svijetu"

Promjena kursa

A što u praksi znači ako svijet nije multipolaran, nego dominiraju dva pola, SAD i Kina, i tako snažno dominiraju da je Njemačka između ta dva teškaša doslovno „ukliještena"? Jedna aktualna studija Zaklade Bertelsmann istražila je izazove pred kojima se nalazi njemačka ekonomija. U tom papiru se razvija različite „scenarije globalizacije", a svi ti scenariji otkrivaju itekakve rizike za njemačku privredu koja je okrenuta izvozu. Kod svih pet budućih scenarija, koji su razvijeni u suradnji sa Saveznim udruženjem njemačke industrije (BDI), može se reći da će Nijemcima ubuduće u lice zapuhati jači vjetrovi u globalnom odmjeravanju snaga.

U toj studiji se može vidjeti što ustvari znači G2-scenarij. A taj scenarij Zaklade Bertelsmann opisuje svijet u kojem SAD i Kina diktiraju pravila igre. I to zato što EU nije sposobna jednim glasom „govoriti" prema vani – kad se radi o vanjskoj i ekonomskoj politici i nastupu prema Pekingu. Ništa dobroga za izvoznu njemačku naciju ne donosi ni Bertelsmannov scenarij „svijet u trajnoj krizi".

Puno kaže i činjenica da bi njemački interesi bili relativno dobro zaštićeni u scenariju koji predviđa novi „Hladni rat", u kojem bi uglavnom SAD, Europa i Kina dominantno određivali svjetska zbivanja

Berlinski think-tank Merics, koji se u svom radu bavi Kinom, prije nekoliko tjedana je sažeo aktualnu situaciju po pitanju kineske vanjske i gospodarske politike. U istraživanju pod naslovom „Course correction: China's shifting approach to economic globalization" autori naglašavaju odlučnost onih protagonista koji donose odluke u Pekingu da sve intenzivnije diktiraju pravile igre po pitanju gospodarske suradnje sa svojim međunarodnim partnerima – a to bi moglo imati ogromne posljedice za njemačke tvrtke u Kini.

„Utvrda Kina"

Korekcija kineskog pogleda na globalnu privrednu integraciju po mišljenju Mericsovih istraživača znači „da strane firme u Kini imaju pristup tržištu koje naliči nekoj utvrdi, a pristup utvrdi se trenutno učvršćuje". Strane kompanije u Kini su „de facto na putu" da postanu sve više kineska poduzeća, a ne – kao do sada – tvrtke koje su integrirane u globalne distributivne tokove svjetske privrede. „One se ne odvajaju od Kine, više se može reći da svoje poslovanje u Kini odvajaju od njihovih globalnih biznisa", tako glasi zaključak analize berlinskih stručnjaka za Kinu. I to je samo jedna ključna posljedica nove kineske ekonomske doktrine, tzv. „Dual Circulation", odnosno doktrina „dva krvotoka".

Njemačka i Kina

Na primjeru njemačkih proizvođača automobila i strojeva jasno se vidi koliko je njemački privredni rast ovisan o pozitivnom razvoju kineske konjunkture. Ako Kinezi kupuju puno njemačkih proizvoda, onda to Njemačkoj donosi dobru zaradu i garantira blagostanje u toj zemlji.

"Da Kinezi proteklih godina od nas nisu kupovali toliko puno automobila i strojeva, onda to ne bi bilo dobro za našu privredu. Postoji korelacija između kineskog i njemačkog gospodarskog rasta. To je neugodna istina, ali je istina. Želimo li to ugroziti u vremenima nakon ere Angele Merkel?”, zapitao se nedavno publicist i dobar poznavatelj Kine Wolfgang Hirn u članku koji je objavio u listu Berliner Zeitung.

Nastup Vokswagena na Sajmu automobila u Šangaju (travanj 2021.)

Nastup Vokswagena na Sajmu automobila u Šangaju (travanj 2021.)

Savezništvo s partnerima koji dijele iste vrijednosti

Stranke „semafora" žele i ubuduće forsirati , kako stoji u koalicijskom ugovoru, tijesne odnose s SAD-om i drugim „partnerima koji dijele iste vrijednosti kao što je Australija, Japan, Novi Zeland i Južna Koreja”. To su zajedničke vrijednosti poput demokracije i ljudskih prava, one bi u budućoj vanjskoj politici „semafora” trebale biti mało jače „gurnute” u prvi plan.

"Želimo i moramo kreirati naše odnose s Kinom u okviru dimenzija partnerstva, natjecanja i rivaliteta sustava. Na temelju ljudskih prava i važećeg međunarodnog prava mi želimo surađivati s Kinom, gdje je god to moguće”, stoji u koalicijskom ugovoru „semafora”. Ali što će napraviti Njemačka i Europa ako Peking ne bude htio prihvatiti suradnju po pravilima igre „semafor-koalicije” – koja se temelji na poštivanju određenih vrijednosti? Odgovor na to pitanje vjerojatno je opširniji od samog koalicijskog ugovora.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu

Preporuka uredništva