Nova turska inicijativa na Balkanu | Politika | DW | 04.05.2012
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Nova turska inicijativa na Balkanu

Turski ministar vanjskih poslova Ahmet Davutoglu, koji se nalazi u posjetu Sarajevu, nedavno je pokrenuo diplomatsku inicijativu za uključenje BiH u NATO. To je izazvalo različite reakcije u toj zemlji.

„Aktivniji angažman Turske u podršci BiH na putu u NATO ne kosi se s principima Europske unije", smatra politički analitičar Zekerijah Smajić. Prema njegovom mišljenju, turska diplomatska inicijativa nije jednostrana otomanizacija Balkana, već konsenzus Washingtona, Bruxellesa i Ankare kako bi se pokrenuli procesi koji su desetljećima u zastoju. „U posljednjih dvadeset godina pokazalo se da ni Washington ni Bruxelles samostalno ne mogu napraviti ono što Balkan i BiH očekuju“, kaže Smajić.

„U tom kontekstu, kao najpouzdaniji saveznik Sjedinjenih Američkih Država i zemlja koja teži tješnjim odnosima s Bruxellesom, svjesna da je njezino priključenje EU-u u ovoj fazi jedan daleki san, Turska se želi pokazati kao aktivna međunarodna sila na području koje joj je najbliskije, a to je Balkan. U tom smislu i Bruxelles i Washington blagonaklono gledaju na tursku ulogu na Balkanu, uključujući i ulogu Turske u NATO-izaciji BiH“, kaže Zekerijah Smajić.

Ako neće EU, hoće Turska

Direktor banjalučkog Centra za međunarodne odnose Miloš Šolaja kaže da, za razliku od Federacije BiH, u Republici Srpskoj (RS) ima dosta kritika na račun prevelikog miješanja Turske u toj regiji „jer se to smatra nekom vrstom kompenzacije za spor ulazak Turske u EU“. „EU ima specifičnu politiku prema zapadnom Balkanu i realizira je kroz procese stabilizacije i pridruživanja s tim što je za sada samo Hrvatska na pragu EU-a, dok ostale zemlje, zbog visokog praga postavljenih uvjeta, prilično kasne“, kaže Šolaja.

„Turska je hrabro ušla u taj prazan prostor i u tom vakuumu nastoji ojačati svoj politički utjecaj. To bi moglo smetati EU-u u smislu ostvarivanja europskih standarda jer EU na ovim prostorima računa na ojačanu poziciju nakon tranzicije Ureda visokog predstavnika. Osim toga, RS je nezadovoljan činjenicom da se ide prema NATO-u, bez obzira na raniji službeni pristanak, a posebno je nezadovoljan time što Turska vodi tu politiku. To bi moglo izazvati i neke prepirke unutar BiH“, ističe Šolaja.

Sigurnosni kišobran za BiH

S obzirom na ulogu Sjevernoatlantskog saveza u rješavanju jugoslavenske krize devedesetih godina, za analitičare je razumljivo da Sarajevo i Banja Luka različito doživljavaju inicijative koje ubrzavaju put BiH ka NATO-u, pa tako i tursku inicijativu. Zekerijah Smajić smatra da je NATO, bez obzira na "sigurnosne ekskurzije" u Iraku, Afganistanu i Libiji, za male zemlje poput BiH „sigurnosni kišobran“. No, to je samo jedan aspekt koji treba razmotriti, tvrdi Smajić.

„Drugi aspekt je to da je ulazak jedne zemlje kao što je BiH u NATO, samo predvorje EU-a, jer su mnoge države prvo postale članice NATO-a, pa onda i EU-a. Takva rješenja pozdravlja i EU. Za BiH je vrlo bitan i treći aspekt: ulazak u NATO otvara vrata za strane investicije", kaže Smajić. On podsjeća da je u Hrvatskoj i Albaniji, nakon ulaska u NATO, petostruko povećan obujam stranih investicija, zbog čega ocjenjuje da je svaka inicijativa koja bi mogla ubrzati proces integracije BiH u NATO dobrodošla.

Preporuka uredništva