'Nova' Rumunjska Klausa Iohannisa

Tri četvrtine rumunjskih građana glasovalo bi danas opet za Klausa Iohannisa. To je mnogo više od 55 posto osvojenih glasova, s kojima je kandidat koalicije desnog centra pobijedio na predsjedničkim izborima u studenom 2014. Putem Facebooka prati ga 1,5 milijuna ljudi, to je više „lajkera“ nego što ima puno drugih europskih političara.

Kada je Klaus Iohannis, inače pripadnik njemačke manjine u Rumunjskoj, izabran za novog predsjednika, očekivanja su od početka bila ogromna. Neki su u njemu vidjeli „posljednju nadu da Rumunjska postane normalna zemlja“, kako je objavio dnevni list iz Bukurešta "Adevarul".

I zaista. U zemlji je došlo do promjena otkako je 21. 12.2014. Klaus Iohannis postao predsjednik. Promijenio se (nabolje) „komplicirani“ ton međusobnog ophođenja u rumunjskoj politici. Po prvi put nakon niza godina sve stranke zastupljene u parlamentu počele su voditi normalan i civiliziran dijalog s predsjednikom, a i međusobno. Rumunjski mediji su to nazvali "Iohannisovim efektom".

Manjine optimistične

Uz to, Iohannis je na putovanjima po inozemstvu svojim zemljacima vratio osjećaj dostojanstva. To se dogodilo i nedavno u Berlinu, kada je on u društvu kancelarke Angele Merkel govorio jasnim jezikom o klišejima i stereotipima o rumunjskim migrantima, koji dolaze u Njemačku kako bi pobjegli od siromaštva.

Predstavnici manjina podsjećaju da je s Klausom Iohannisom po prvi put za predsjednika zemlje izabran čovjek koji etnički ne pripada većinskoj rumunjskoj skupini. "To je važna historijska činjenica i pozitivno će se odraziti na sve manjine u Rumunjskoj", smatra odvjetnik i bivši ministar za manjine Péter Eckstein-Kovács, i sam pripadnik mađarske manjine.

U govoru pred parlamentom koji je naišao na veliki odjek, predsjednik Iohannis je rumunjske elite pozvao na manje „populizma“ ali i da se prestane ponašati kao da je u „trajnoj predizbornoj kampanji“. Zastupnici su pod utjecajem novog predsjednika povukli inicijativu za promjenom zakona, koja je išla u pravcu zaštite korumpiranih političara. Iohannis se zastupa i za snažno uključenje organizacija civilnog društva u politički proces i izjasnio se za dosljedno suočavanje i savladavanje komunističke prošlosti.

„Usidren“ u EU

U to spadaju i događaji iz devedesetih godina, kratko nakon okončanja komunističke diktature. Tada su rudari iz zapadno-rumunjskog Schiltala tri puta napali demonstrante koji su kritizirali vladu ali i stranačke središnjice antikomunističke oporbe u Bukureštu. Nakon 25 godina se u kontekstu tih napada vodi istraga protiv prvog postkomunističkog predsjednika Iona Iliescua i drugih osoba iz javnog života. U siječnju ove godine Iohannis se u jednoj poruci javnosti prisjetio napada i napisao: „Trebamo oprostiti, ali ne zaboraviti“.

Iohannis se na vanjskopolitičkom planu znatno više od svog prethodnika Traiana Băsescua zalaže za dublje „usidravanje“ Rumunjske u EU i jači savez sa Njemačkom i Poljskom. „Ako u Băsescuovoj poznatoj osovini `Bukurešt-London-Washington` umjesto Londona ubacimo Berlin, to je pozitivno“, kaže publicista iz Bukurešta Andrei Cornea i dodaje: „Veća kontinentalna komponenta u rumunjskoj vanjskoj politici je nužna“. On smatra da je partnerstvo s Poljskom također važno, „jer se tako zajedno s baltičkim zemljama može kreirati protutežu onim zemljama u regiji koje po pitanju Ukrajine imaju nešto mekšu liniju prema Rusiji.“

Bivši ministar i državni službenici u zatvoru

Klaus Iohannis je u posljednjih nekoliko mjeseci doprinio da se borba protiv korupcije u zemlji dosljedno provodi. U međuvremenu se desetine bivših ministara, visokih državnih službenika i menadžera nalazi u zatvoru. Riječ je o osobama koje su nekada smatrane nedodirljivima jer su bile bliske vlastodršcima. Istraga se trenutno vodi čak i protiv članova obitelji socijaldemokratskog premijera Vicota Pontae i bivšeg predsjednika Traiana Băsescua. Rumunska politologinja Alina Mungiu-Pippidi i profesorica za demokratske studije u „Hertie School of Governance“ u Berlinu razlog u ovakvom začuđujućem razvoju vidi u činjenici da Iohannis zaista želi ostati nepristran i da nikoga ne štiti: „Time je prvi put stvorena velika mogućnost za stvarnu borbu protiv korupcije“.

Bez obzira na oduševljenje Iohannisom koje vlada u Rumuniji, on je često razlog iritacija, prije svega zbog njegove šutljivosti što je velika suprotnost u odnosu na „razgovorljive“ političare i medije u Bukureštu. Iohannis se više puta izjasnio protiv „politike kao javnog spektakla“. „Možda će se naša javnost morati naučiti na novi, veoma šutljivi stil i suhoparne poruke na Facebooku“, kaže publicista Andrei Cornea i dodaje: „Ne trebamo se vraćati verbalnoj agresivnosti njegovog prethodnika Traiana Băsescua, ali je poželjno malo više elokvencije“.