Nogometaši stranog porijekla: kada pobjeđuju su ″naši dečki″ a kada ne - stranci | Priča dana | DW | 26.07.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Priča dana

Nogometaši stranog porijekla: kada pobjeđuju su "naši dečki" a kada ne - stranci

Mesut Özil nije usamljeni slučaj. I druge europske nogometaše se kritiziralo zbog njihovog porijekla. Romelu Lukaku, Karim Benzema, Mario Balotelli samo su neka od imena. Problem dakle nije nov.

Jedan dan su junaci, drugi dan izdajice. Tako se ne osjeća samo, sada već bivši, njemački nogometni reprezentativac Mesut Özil. „U očima Reinera Grindela (predsjednik Nogometnog saveza Njemačke DFB) i njegovih pomoćnika sam Nijemac kada pobjeđujemo a useljenik kada gubimo", poručio je preko twittera ogorčeni reprezentativac turskog porijekla prije nekoliko dana.

I Zidane nepoželjan

Frankreich Mathieu Valbuena und Karim Benzema (picture-alliance/dpa/J. Zapata)

Alžirac ili Francuz - Karim Benzema (desno)

I u drugim europskim zemljama s nogometnim reprezentativcima stranog porijekla situacija nije drugačija. „Kada je sve išlo kako treba, onda su novine o meni pisale kao o ‚belgijskom napadaču'. Kada gubimo onda sam odjednom ‚belgijski napadač porijeklom iz Konga'", kaže Romelu Lukaku, igrač koji je rođen u Antwerpenu u obitelji useljenika iz Konga. Još se 2014. Karim Benzema, francuski nogometni reprezentativac alžirskog porijekla, žalio na nepravedni tretman: „Ako dajem golove, onda sam Francuz a ako promašujem, Alžirac". I njegov kolega Zinedin Zidan, također alžirskog porijekla je prošao kroz isto. 1998. nakon osvajanja svjetskog prvenstva u vlastitoj zemlji Zidan je bio slavljen kao primjer uspješne integracije. Nekoliko godina kasnije je od desno-populističkih stranaka poput Front Nationala napadan zbog porijekla.

Multi-kulturni koncept kao ključ uspjeha

Rudd Gullit (picture-alliance/Imaginechina/X. Lei)

Rudd Gullit danas

Raspoloženje se naglo promijenilo 2010. nakon ispadanja francuske momčadi u prvoj rundi Svjetskog prvenstva u Južnoj Africi. Odjednom se sva krivnja bacila na igrače arapskog i afričkog porijekla. Tadašnji izbornik Laurent Blanc se izjasnio da se ubuduće u trening centra nogometnog saveze prima najviše 30 posto talenata s dvostrukim državljanstvom. On je izrazio mišljenje kako su potrebne „nove smjernice" i „novi kriteriji koji više pristaju francuskoj kulturi". Na kraju je Blanc, nakon što je protokol sastanka na kojem je on iznio svoje ideje izišao u javnost, povukao to mišljenje. Kvota nije uvedena i Francuska je 2018. ponovno postala prvak svijeta. 

Kapetan afričkog porijekla

UK Mario Balotelli | Rassismus im Fussball (picture-alliance/dpa/R. Parker)

Mario Balotelli

Nizozemska nogometna legenda Ruud Gullit bio je krajem osamdesetih godina prošlog stoljeća jedan od najboljih nogometaša svijeta. Nogometaš, čiji otac dolazi iz Surinama, svjedoči o tomu kako igrači stranog porijekla tada nisu uživali zaštitu kao sada. „Osjetio sam da se protiv rasizma mogu boriti dobrom igrom. Izgledao sam drugačije ali ako sam dobro igrao, bio sam prihvaćen", kaže Gullit.

Okretanje društva udesno u mnogim je zemljama samo pogoršalo situaciju. Ton je postao mnogo grublji. Građane stranog porijekla se otvoreno napada, na samo nogometaše. Mario Balotelli, koji je na svijet došao u Palermu kao dijete useljenika iz Gane, je mnogo puta bio žrtva rasističkih napada.

Balotelli se nedavno založio za to da kapetan talijanske reprezentacije bude neki igrač afričkog porijekla što bi, kako je rekao, predstavljalo „važan signal" za useljenike koji dolaze u Italiju. Na odgovor Mattea Salvinija, novog ministra unutarnjih poslova i šefa desno-populističke Lege nije trebalo dugo čekati. „Kapetan mora imati reprezentativnu ulogu", rekao je Salvini i poručio Balotelliju da se „bolje drži lopte".

 

Preporuka uredništva