Nobelova nagrada iz fizike za „bljeskalicu za atome“
3. listopada 2023
Obrazloženje dodjele Nobelove nagrade iz fizike kako se dodjeljuje zbog razvoja „eksperimentalnih metoda za stvaranje svjetlosnih impulsa dužine u atosekundama za istraživanje elektrodinamike u materiji“ traži ne samo jezični prijevod. Atosekunde je milijardnina milijarditog dijela sekunde (0,000000000000000001) i taj učinak je otkrila Anne L'Hullier, francuska fizičarka koja predaje na sveučilištu u Lundu u interakciji laserskog zraka s atomima u plinu. Pierre Agostini s francuskog Sveučilišta Aix-Marseille koji je trenutno na sveučilištu Ohio i Ferenc Krausz koji pak djeluje u Münchenu su pak shvatili, što se s tako izuzetno kratkim impulsom svjetlosti još može učiniti: on može poslužiti kao svojevrsna bljeskalica na atomarnoj razini još u razdoblju stvaranja molekularnih veza.
Istraživanje se već vodi
To se čini apstraktnim, ali zapravo otvara upravo neslućene mogućnosti čak i u medicini: na primjer, tako se mogu otkriti uzroci stvaranja molekula i u procesu stvaranja stanica raka i to istraživanje se već provodi.
Isto tako su već legendarne priče i o telefonskom pozivu iz Stockholma: profesorica L'Hullier kaže da je prvi poziv došao dok je držala predavanje i kako je tek odgovorila na četvrti poziv i priznaje kako joj je „bilo pomalo teško“ održati posljednji sat predavanja. Ali isto tako je izuzetno radosna što je jedna od rijetkih žena koje su dobile to priznanje.
Profesor Krausz je bio podjednako iznenađen pozivom iz Švedske: „Još pokušavam shvatiti da je to realnost, a ne tek san“, priznao je agenciji dpa. Nije nimalo računao s nagradom jer je svjestan da je do tih otkrića došao tek u suradnji s mnogo znanstvenika i mnogim istraživačkim timovima. Ali je i novinaru objasnio kako ta metoda znači da nam je moguće „pratiti najbrža kretanja koja postoje u prirodi izvan jezgre atoma i kako se ti pokreti elektrona sad mogu pratiti u realnom vremenu“.
aš