Njemačka: rat ugrožava gospodarski oporavak?

Ministrica gospodarstva Katherina Reiche počela je „najvažnijim vijestima“. „Energetska opskrba Njemačke je zajamčena“, rekla je u srijedu (11. ožujka), objavljujući da su otvorene naftne rezerve zemlje.

Na benzinskim postajama vozači nailaze na cijene koje su već u velikoj mjeri probile psihološku granicu od dva eura po litri benzina ili dizela. Tko mora natočiti gorivo na autocesti, gdje su cijene u pravilu uvijek više, nailazi i na 2,5 eura. Cijene su za desetak dana rata u Iranu porasle za 30 posto.

A ipak, kaže Reiche, nafte u Njemačkoj ima dovoljno. Za plin također ne brine, jer tek četiri posto ukupne potrošnje EU-a dolazi iz zaljevskog područja u kojem se sada ratuje.

Benzinske postaje pod povećalom

Demokršćanska političarka ima osjetljiv i nezahvalan posao smirivanja javnosti i gospodarstva. Vjerojatno je zato odmah reagirala kada je Međunarodna agencija za energiju (MAE) zamolila članice da puste na tržište 400 milijuna barela sirove nafte i tako stabiliziraju cijene. Riječ je o najvećem puštanju rezervi u povijesti koje je zatražila MAE.

MAE obvezuje 32 članice – uglavnom zapadne zemlje – da u svakom trenutku imaju rezerve nafte dovoljne da u prosjeku mogu izdržati 90 dana bez uvoza ijedne kapi.

Njemačka u, pretežno podzemnim skladištima, ima oko 19,5 milijuna tona nafte. Sada u promet pušta oko 2,4 milijuna tona – što je otprilike desetodnevna ukupna potreba cijele zemlje.

Vlada će također pokušati smanjiti pritisak cijena na potrošače tako što bi, po uzoru na Austriju, bilo dopušteno da cijene rastu samo jednom dnevno, dok bi se mogle snižavati neograničen broj puta.

U Njemačkoj je inače uobičajeno da benzinske postaje mijenjaju cijene više puta dnevno, ovisno o dobu dana, navali kupaca, dolasku vikenda ili praznika, kao i u odnosu na konkurenciju koja posluje u blizini.

Uz to bi Zavod za zaštitu tržišnog natjecanja trebao pomnije pratiti eventualne zlouporabe pri povećanju cijena.

Kap u moru

Dnevno se u svijetu crpi oko sto milijuna barela nafte. Petina prolazi kroz Hormuški tjesnac koji je Iran zatvorio otkako su SAD i Izrael započeli napade. Navodno je Iran postavio i podvodne mine. Ako je to točno, teško da će Hormuški tjesnac uskoro biti plovan.

Posezanje za rezervama nafte u toj je situaciji „smisleno, ali nije čarobni štapić“, kaže ekonomist Marcel Fratzscher iz Njemačkog instituta za ekonomska istraživanja. Ako tjesnac ostane blokiran, rezerve nafte bile bi „kap u moru“, dodaje on.

Od ruskog napada na Ukrajinu i izostanka jeftinijeg plina, cijene energenata u Njemačkoj ionako su visoke. Previsoke, kažu gospodarstvenici.

Aktualna vlada kancelara Friedricha Merza obećala je oporavak gospodarstva i nade polaže u 500 milijardi eura ulaganja u infrastrukturu u narednim godinama – još toliko uložit će u vojsku.

Koliki je račun?

Fratzscher procjenjuje da će rat na Bliskom istoku „usporiti, ali ne i zaustaviti oporavak“ njemačkog gospodarstva. Cijena rata u Iranu bit će oko 0,1 do 0,2 posto manji rast BDP-a, ali to, kaže Fratzscher, samo pod uvjetom da cijene energenata ne nastave divljati i da se normaliziraju već od drugog tromjesečja.

Drugi ekonomisti su pesimističniji. „Ako svjetskom gospodarstvu dulje bude nedostajalo dvadeset posto kapaciteta nafte i plina, to bi bio snažan udarac“, rekao je Gabriel Felbermayr za dnevnik Handelsblatt.

Njegov Institut njemačkog gospodarstva procjenjuje da bi cijena od 100 dolara po barelu za Njemačku značila 0,3 posto manji BDP ove godine, a čak 0,6 posto sljedeće.

Rakete se prodaju ali automobili ne

Kancelaru Merzu trebaju dobre vijesti s ratišta. „Njemačka i Europa nemaju interes za beskrajnim ratom“, rekao je. Nitko ne želi da se iranska državnost raspadne niti da se Iran ekonomski uguši, kaže. „To se tiče i naše sigurnosti, naše opskrbe energijom, a možda i kretanja migracija."

Nova nesigurnost pogađa njemačko gospodarstvo koje ionako pamti i bolje dane. Posebno su pogođene grane koje troše mnogo energije, a važne su izvozne industrije – kemijska industrija, proizvodnja metala, strojeva…

Što se tiče najvažnije, automobilske industrije, ona je već u velikoj krizi. Upravo je Volkswagen objavio da do 2030. ukida 50.000 radnih mjesta u Njemačkoj. Porsche bilježi pad dobiti od 91 posto.

Dobre brojke sada bilježe samo proizvođači oružja. Düsseldorfski koncern Rheinmetall dodatno je poguran ratom u Iranu. Njegov čelnik Armin Papperger kaže da je potražnja za protuzračnim raketama ogromna. „Tijekom vikenda telefoni nisu prestajali zvoniti."