Njemačka pokazuje svoju „meku moć“ u Sahelu

Kada njemačka vojska okonča svoje operacije u Maliju u svibnju 2024. godine, Savezna Republika planira proširiti volumen ekonomske pomoći i programe partnerstva u regiji Sahela. Kako je navedeno u dokumentu koji je u srijedu (3.5.) objavilo Ministarstvo za ekonomsku suradnju i razvoj (BMZ), plan se „orijentira prema potrebama ljudi“ u regiji i cilj mu je da dovede više partnera na širem području Sahela. „Uspješniji smo kada djelujemo zajedno, s međunarodnim partnerima, nego svatko za sebe“, rekla je Svenja Schulze, političarka SPD-a koja je na čelu Ministarstva za ekonomsku suradnju i razvoj.

Njemačka je već dugo značajan čimbenik u naporima za stabilizaciju i razvoj u pretežiti frankofonom Sahelu. Uz povećani angažman, Njemačka se nada da će postati lider takozvane „meke moći“ (soft power) u regiji važnoj i za europsku sigurnost. BMZ tvrdi da će šefica tog resora Schulze preuzeti mjesto predsjednice Sahelske alijanse, organizacije za suradnju sahelskih i zapadnih zemalja. Alijansa je do sada podržala skoro 1.200 projekata ukupne vrijednosti od 26,5 milijardi eura. Sljedećeg mjeseca na Mauricijusu bit će izabrana čelna osoba Alijanse.

Trupe odlaze, pomoć ostaje

Informacije koje stižu iz Berlina su signal njemačke vlade da ona ostaje posvećena regiji i nakon okončanja sudjelovanja njemačkih trupa u mirovnoj misiji Ujedinjenih naroda u Maliju. Ujedinjeni narodi su poslali međunarodne snage u tu regiju 2013. s ciljem da se osigura mirna i demokratska tranzicija.

Usprkos nazočnosti više od 12.000 vojnika i odvojenoj francuskoj vojnoj misiji, džihadističko nasilje se proširilo. Državni udar 2021. doveo je na vlast lidere koji se protive mandatu UN-a. Oni su se okrenuli Rusiji i u zemlju pozvali paravojnu skupinu Wagner. Zapadne zemlje su optužile pripadnike Wagnerove paravojske za podrivanje sigurnosti i ubijanje tamošnjih civila. Dužnosnici Malija i Rusije tvrde pak da wagnerovci pružaju istu pomoć kao i mirovne snage UN-a.

Nesuglasice su se pojavile nakon kaotičnog i naglog povlačenja Amerikanaca iz Afganistana 2021. Njemačka je počela preispitivati svoj vojni angažman u inozemstvu.

Prosperitet tamo, sigurnost ovdje

Povlačenjem svog kontingenta od oko 1.100 vojnika, Njemačka praktički vojno „odustaje“ od Malija, zadržavajući sigurnosno prisustvo u susjednom Nigeru. Za razliku od Malija, njemački dužnosnici su rekli da vlada Nigera ostaje otvorena za suradnju s njemačkim i drugim međunarodnim akterima. U travnju su ministar obrane Boris Pistorius i ministrica Schulze zajedno posjetili regiju.

Sahel spada u najsiromašnije, a po prosjeku godina tamošnjih žitelja i u najmlađe regije Afrike. Prema podacima UN-a, dvije trećine stanovništva je mlađe od 25 godina. Pozivajući se na izvještaje UN-a, njemački dužnosnici su rekli da ekstremističke grupe popunjavaju vakuum koji je nastao zbog odsustva ekonomskih mogućnosti, odnosno perspektive za ljude. Mladi, a posebno mladići, uvučeni su u nasilje ne toliko iz ideoloških koliko iz praktičnih razloga. Tako naime zarađuju za život.

„Savezno ministarstvo za suradnju i pomoć u razvoju jača ekonomsku perspektivu i otpornost na krize novim mogućnostima zapošljavanja, na primjer u preradi poljoprivrednih proizvoda, zaštiti usjeva, stolarskim radovima ili radovima na infrastrukturi kao što je ugrađivanje pumpi za vodu“, tvrdi Berlin.

Dvostruka prijetnja

S obzirom na ekstremizam i njegove ekonomske uzroke kao na regionalnu prijetnju, inicijativa „Plus“, kako se naziva taj plan njemačke vlade, nastoji ga preduprijediti svojim mjerama. Regionalna suradnja, a ne suradnja između zemalja, odgovara dugogodišnjim zahtjevima tamošnjih dužnosnika, tvrde se.

„Kriza u regiji Sahela stiže i u primorske zemlje“, rekao je Robert Dusi, ministar vanjskih poslova Togoa na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji u veljači ove godine. Tada se pored njega na pozornici nalazila upravo ministrica Schulze. On je dodao da bi bila greška koju bi platili svi, ako bi se regija Sahela prepustilo samu sebi.

Mnogi ljudi su pobjegli od fizičke i ekonomske nesigurnosti. Agencija UN-a za izbjeglice izbrojala je skoro tri milijuna prisilno raseljenih osoba 2022. i očekuje slične brojke i ove godine „s obzirom na složenu interakciju između sukoba, klimatskih promjena, prehrambene nesigurnosti i široko rasprostranjenog nedostatka socioekonomskih mogućnosti“.

Ta interakcija također povezuje Sahel s Njemačkom i Europom u širem smislu. Dok većina raseljenih ostaje negdje u regiji, jedan broj njih ipak se odvaži na opasno putovanje kroz sjevernu Afriku, preko Sredozemnog mora do Europe. Samo u 2022. godini, preko 2.400 ljudi je, kako se procjenjuje, umrlo na moru u pokušaju da se dokopaju Europe – taj broj bi u stvarnosti mogao biti i znatno veći.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu