Njemačka: Hoće li preko zime biti dovoljno plina?

Čini se da su skeptici, koji su predviđali potpuni prekid opskrbe plinom preko Sjevernog toka 1, bili u pravu. Izjave iz Kremlja sve jasnije ukazuju da Moskva nesmetanu isporuku svog plina uvjetuje ukidanjem sankcija Rusiji. Nešto malo ruskog plina još uvijek dolazi u Njemačku preko ukrajinskog plinovoda - donedavno je to bila količina od oko 40 gigavat sati (GWh) dnevno, u usporedbi s oko 350 GWh koliko je bilo isporučeno putem Sjevernog toka 1.

Usporedbe radi: oko 2.800 gigavat sati svakodnevno dolazi iz Norveške, Belgije i Nizozemske. Spremnici plina su proteklu nedjelju bili napunjeni s 1.350 GWh neto. Najprioritetnije pitanje, koje se sada postavlja je, hoće li, bez plina iz Rusije, biti dovoljno ovog energenta da se „preživi" sljedeća zima bez potrebe za proglašavanjem nestašice, što bi također moglo značiti restrikcije za privatna kućanstva?

Spremni za zimu - uz visoku cijenu

Ukratko, šanse su dobre - čak i ako je cijena visoka. Njemačka skladišta plina trenutno su popunjena na razini od 86,1 posto, što je znatno iznad prosjeka u posljednjih šest godina. Razina skladištenja za 1. listopada, predviđena uredbom Ministarstva gospodarstva, već sad je dosegnuta. To je moguće jer Njemačka plaća visoke cijene pri kupnji a bilježi i uštede plina ne samo u privredi, već i u drugim područjima, objasnio je u utorak (6.9.2022.) predsjednik Njemačke agencije za električnu energiju, plin, telekomunikacije, poštu i željeznicu (Bundesnetzagentur) Klaus Müller.

Bez isporuka iz Rusije, stručnjaci ipak smatraju popunjenost skladišta plina od 95 posto do 1. studenog vrlo ambicioznim ciljem. Ako se ostvari razina popunjenosti od 90 posto, što znači oko 220 teravat sati (TWh) i ako se pretpostavi da bi mjesečna potrošnja plina bila kao protekle zime, ta količina uskladištenog plina bila bi dovoljna za gotovo dva mjeseca - bez uvoza novih količina ovog energenta. U ovom trenutku dnevno se uvozi tri teravat sata plina. Plutajući terminali za ukapljeni plin (LNG), koji su trenutno u izgradnji, obećavaju dodatni uvoz. Klaus Müller očekuje da će možda i tri terminala biti u funkciji ove zime. Šest do sedam terminala ukapljenog plina u Njemačkoj bi tijekom iduće zime omogućilo značajan uvoz, rekao je Müller. On istovremeno naglašava i kako je takav plin „skup".

Velika neizvjesnost

Ako se opskrba plinom, uz velike dodatne izdatke, za ovu zimu čini sigurnom - još uvijek postoje velike neizvjesnosti za zimu 2023./24. U tome su odlučujuća tri faktora, od kojih se na neke ne može utjecati. Velika nepoznanica je kakvo će vrijeme biti od studenog, kada počinje prava sezona grijanja, što ima veliki utjecaj na potrošnju. Prema navodima Njemačke meteorološke službe, prosječna temperatura prošle zime bila je znatno viša nego u godini prije toga, što se odrazilo i na potrošnju plina.

Prema podacima Njemačke agencije za električnu energiju, plin, telekomunikacije, poštu i željeznicu (Bundesnetzagentur), Nijemci su u siječnju ove godine potrošili oko deset posto manje plina nego prethodne godine. Dijelom je to vjerojatno zbog nastojanja potrošača da uštede energiju - s obzirom na predvidljivi rast cijena. Ali, njemačka vlada želi puno više: u usporedbi s prethodnim godinama, 20 posto potrošnje plina trebalo bi se sada uštedjeti i u privatnom sektoru. Prema riječima šefa Bundesnetzagentur Müllera, trenutno se raspravlja o privremenom smanjenju troškova grijanja odnosno uredbe koja to regulira za stanodavce. Kompanije bi se moglo potaknuti na štednju plina bonusima i premijama.

Potraga za partnerima - i solidarnost

Ako Rusija trajno ispada iz igre kao isporučitelj plina, drugi partneri dobivaju na važnosti. Čini se da su Norveška, koja je sada najveći opskrbljivač Njemačke plinom, ali i Nizozemska, dosegle granicu svojih mogućnosti. Njemačka i EU stoga uporno rade na pronalaženju novih partnera. Stoga Katar, Alžir i SAD s vlastitim LNG-terminalima postaju posebno važni za Njemačku.

S obzirom na snažnu povezanost internog europskog tržišta plina, solidarnost među zemljama EU-a također igra važnu ulogu. Kada se iscrpe rezerve energenta, pojedine države se „ograđuju" i uvode mjere kojima se fokusiraju na brigu za vlastito stanovništvo. No, to bi se moglo spriječiti bilateralnim sporazumom o solidarnosti, koji predviđa Uredba EU-a „Security of Supply"-"Sigurnost opskrbe". Do sada je, međutim, sklopljeno samo nekoliko takvih sporazuma. Njemačka ih je dosad potpisala samo s Danskom i Austrijom. Jučer je s Francuskom potpisan memorandum o načelnom razumijevanju. Pariz je obećao Njemačkoj isporuku plina - ako to bude potrebno. Plinski priključci u tu svrhu bili bi postavljeni u sljedećih nekoliko tjedana.

Dakle, na tržištu plina puno se toga događa. Međutim, situacija s opskrbom ostat će i dalje neizvjesna. Ono što je sigurno je da će plinska kriza u Njemačkoj potrajati i iduće godine – te da će to Njemačku puno koštati.

tageschau.de/jr

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu