Njemačkiji od samih Nijemaca | Politika | DW | 21.11.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Njemačkiji od samih Nijemaca

Ljudi sa stranim korijenima u Njemačkoj su danas bolje integrirani nego prije deset godina, pokazala je jedna studija. Ona je također pokazala koje brige migranti imaju.

Masa različitih ljudi - različito podrijetlo, spol i starost - na zajedničkoj proslavi u Berlinu povodom iftara, muslimanskog prijekida posta (picture-alliance/dpa/J. Carstensen)

Njemačko društvo je zahvaljujući gastarbajterima i mnogim drugim migrantima postalo šareno

Sve je više ljudi s migracijskom pozadinom u Njemačkoj koji se žele prilagoditi životu u ovoj zemlji i sudjelovati u životu domicilnog stanovništva, ali istovremeno zadržati, odnosno očuvati i svoje korijene. To su rezultati jedne studije koju je provelo Savezno društvo za stanovanje i gradski razvoj. "Većina njih na sebe gleda kao na potpuno samorazumljivi dio društva", navodi se u toj studiji. Za potrebe studije je ispitano oko 2.000 migranata - od djece gastarbajtera do izbjeglica. Međutim, ta studija je također iznijela na vidjelo da su pojedine grupacije migranata i onih s migrantskim korijenima u međuvremenu rezignirale te se odvajaju od društva, izoliraju i kreću se gotovo isključivo po svojim zajednicama.

Ima i onih koji su "pre-integrirani"

No, stvar nije baš tako crna i bijela, već postoje razne sive nijanse kad je u pitanju integracija stranaca i ljudi sa stranim korijenima u Njemačkoj. Znanstvenici su u okviru spomenutog istraživanja došli do zaključka da postoji deset miljea tih ljudi koji su različito integrirani u društvo. Pa tako su jedna grupacija djeca nekadašnjih gastarbajtera, druga oni koji drže do religijskih korijena, a tu su i miljei onih koji se smatraju građanskom sredinom, kao i scena kozmopolitskih intelektualaca. Navodi se i da među oko 19 milijuna ljudi s migracijskom pozadinom ima i onih koji se smatraju "njemačkijima od Nijemaca", ali i onih koji se povlače u neku nišu "isti među istima". Tako među onima koji su poslovno uspješni 80 posto njih nastoji pričati samo njemački jezik, dok je to slučaj samo u 12 posto onih koji su privrženi religijskim korijenima. Međutim, to nije uvijek njihov izbor, navodi se u studiji, oni često jednostavno nemaju kontakt s ostatkom društva. Ljudi s područja Sjeverne Afrike, Arapi i Turci se najčešće žale da su pogođeni diskriminacijom. Stoga jedan od autora studije Bernd Hallenberg ističe kako njemački jezik jeste i ostaje ključ integracije.

Prosinac 1972.: brojni gastarbajteri iz bivše Jugoslavije stižu na glavni kolodvor u Frankfurtu na Majni (picture-alliance/dpa/H. Schlosser)

Prosinac 1972.: brojni gastarbajteri iz bivše Jugoslavije stižu u Frankfurt na Majni, mnogi su mislili ostati samo godinu-dvije, a danas još i njihovi unuci žive u Njemačkoj

Zbog diskriminacije se povlače

Dakle, dok jedni uspijevaju napraviti karijeru i angažirati se u društvu, oni koji se povlače, osjećaju se bolje u okruženju koje ima veze s njihovim podrijetlom. Tim ljudima je njemačka kultura strana, a zapadne vrijednosti poput ravnopravnosti žene i muškarca odbacuju, navodi se u studiji.

Kao razlog za takvo ponašanje se navodi da je to posljedica socijalne neravnopravnosti, diskriminacije i izopćivanja. Upravo ti migranti rezigniraju, a to važi prije svega za relativno mali milje onih koji su religijski ukorijenjeni, navodi se u studiji i dodaje kako se procjenjuje da tom miljeu pripada oko 900.000 ljudi u Njemačkoj.

"Hibridni identiteti"

No, ono što se pritom ističe je da se previše često problemi toga miljea projiciraju na šire društvo (migranata) te da zbog toga pozornost ne privlače oni koji su dobro integrirani. Također se ističe da osam od deset ispitanika smatra da se migranti trebaju prilagoditi ostalom stanovništvu i da Nijemci trebaju dopustiti da i oni u potpunosti sudjeluju u njihovom životu. Ono što je mnogim ljudima s migracijskom pozadinom bitno, točnije za više od 70 posto njih, to su običaji njihove zemlje podrijetla - od glazbe, preko jela i pića, pa sve do sveukupne kulture te zemlje njihovih roditelja ili one iz koje su i sami došli. Stoga većina njih, kako se navodi u studiji, osjeća ponos kad je u pitanju zemlja podrijetla. Očuvati vlastite kulturalne korijene, to je važno za devet od deset migranata. Autori studije u takvim slučajevima govore o "hibridnim identitetima".

Učenici izbjeglice u školskim klupama, jedna djevojčica slikana s leđa se javlja (picture-alliance/dpa/D. Karmann)

Njemački jezik je i dalje glavni ključ integracije

Ipak, dva od tri migranta smatra da suživot u Njemačkoj vrlo dobro ili odlično funkcionira. No, i svaki treći smatra da se taj suživot pogoršao proteklih godina. Autori studije pišu kako su se percepcije razvile u različitim smjerovima.

Što se tiče angažmana u društvu, istraživanje je pokazalo da se samo oko tri posto migranata i ljudi s migracijskom pozadinom angažira u političkim strankama i građanskim inicijativama, ali da je s druge strane svaki drugi u nekom udruženju, uglavnom sportskog karaktera.

Diskriminacija, prema navodima autora studije, ostaje i dalje svakodnevica tih ljudi u Njemačkoj. Hallenberg kao jedan od autora studije navodi kako migranti i ljudi s migracijskom pozadinom teže dolaze do posla i do stana. Tako ljudi sa stranim korijenima žive u manje četvornih metara, ali uz skuplju cijenu. No, znatno više njih nego prije deset godina želi narednih godina kupiti stan, što je, prema navodima studije, znak da raste moderni migrantski srednji sloj.

mm (dpa) 

Preporuka uredništva