1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Njemački mediji: Vučić ima malo prijatelja u EU-u

12. prosinca 2022

Beograd traži povratak svojih snaga sigurnosti na Kosovo, a nizozemski parlament istovremeno prijeti da će Srbiji ponovo uvesti vize. Dio njemačkih medija bavi se sve kompliciranijom situacijom na Balkanu.

https://p.dw.com/p/4Koi7
Kamioni zapriječili prolaz cestom
Srbi su blokirali ceste na sjeveru KosovaFoto: Bojan Slavkovic/AP Photo/picture alliance

„Ideja o povratku na Kosovo 1.000 pripadnika snaga sigurnosti nije nova", podsjeća Frankfurter Allgemeine Zeitung: „Srpski premijer Zoran Đinđić, koji je ubijen u ožujku 2003. godine, također je postavio taj zahtjev u tjednima prije atentata. Đinđić je kontaktirao NATO, tadašnje predsjednike, Georgea W. Busha, Vladimira Putina i Jacquesa Chiraca, kao i Vijeće sigurnosti UN-a. Međutim, njegova inicijativa prvenstveno je bila usmjerena na stjecanje popularnosti na domaćoj političkoj sceni u Srbiji. Taj motiv može se pripisati i Vučiću", ocjenjuje njemački list, uz napomenu da se „smatra nemogućim da bi NATO odobrio povratak srpskih trupa na Kosovo".

„Srbija trenutno ne uživa dobru reputaciju u Europskoj uniji", ukazuje list iz Frankfurta. „Osim mađarskog premijera Viktora Orbana, Vučić tamo ima malo prijatelja. Prema izvještajima, linija prema Berlinu više nije tako dobra kao kada je Angela Merkel bila kancelarka. Odbijanje Srbije da podrži sankcije EU-a protiv Rusije, nedavno imenovanje poklonika Putina, Aleksandra Vulina, za šefa srpske obavještajne službe, kao i slični potezi, nisu poboljšali reputaciju Beograda u EU-u."

„Dokaz za to je", procjenjuje list, rezolucija Zastupničkog doma u Haagu, donjeg doma nizozemskog parlamenta, koja je velikom većinom glasova usvojena 8. prosinca. Nizozemska vlada je, naime, tom rezolucijom pozvana da uvede sankcije Srbiji ako Beograd ne uskladi svoju viznu politiku s politikom EU-a i ako nastavi odbijati uvođenje sankcija Rusiji. Kao moguće sankcije spominju se zamrzavanje pregovora o pristupanju EU-u i suspenzija bezviznog režima.

„Zahtjev za obustavom pregovora s EU-om naišao je na slab odjek u Srbiji, jer većina srpskog stanovništva sada odbacuje pristupanje, a i pregovori nisu napredovali od početka, prije skoro devet godina (…) Mnogo više pozornosti privukla je prijetnja ponovnim uvođenjem viznog režima tijekom 2023."

„To je kao atomska bomba u arsenalu mogućeg europskog utjecaja na Beograd, jer bi suspenzija slobode putovanja teško pogodila srpsko gospodarstvo, a time i vladu", ocjenjuje Frankfurter Allgemeine Zeitung i zaključuje: „U svakom slučaju, od odluke parlamenta jedne države-članice do europske odluke put je još dug, ali već i sama rasprava o tome za Beograd nije ugodna."

Srpske zastave preko ceste u Mitrovici na sjeveru Kosova
Srpska manjina se protivi ne samo uvođenju kosovskih registarskih oznaka na automobilima nego i općenito uspostavi kosovske vlasti na sjever te zemlje.Foto: Vudi Xhymshiti/AA/picture alliance

Strah od drugog Orbana

Novine Die Welt bave se situacijom u Srbiji i pišu: „Čovjek koji ima ono što je potrebno da postane drugi Viktor Orban čeka na vratima Europske unije. Poput mađarskog premijera i on potiskuje kritičke glasove i održava bliske veze s ruskim režimom. On zna kako iskoristiti političku polugu protiv Bruxellesa i, poput Orbana, uspijeva se izvući, iako je na pozicijama koje su u suprotnosti s europskim interesima. Taj čovjek je Aleksandar Vučić, ima 52 godine, i predsjednik je Srbije."

Njemačke novine svojim čitateljima objašnjavaju da „Vučić upravlja najvećom i politički najznačajnijom zemljom zapadnog Balkana, a prema službenim izjavama Bruxellesa, i najperspektivnijim kandidatom za članstvo u EU-u." Ali, kako navodi Welt, „stručnjaci i liberalni glasovi u zemlji to vide drugačije".

Die Welt je tako razgovarao s Dušanom Mlađenovićem, novinarom i voditeljem televizije N1 u Beogradu, koji kaže: „Svakodnevno nas optužuju da smo izdajnici, strani plaćenici i agenti CIA-e, to rade čak i zastupnici vladajuće stranke u parlamentu."

Die Welt prenosi svojim čitateljima i da je televizija „N1, zajedno s još jednom neovisnom televizijom, čitavog dana emitirala samo crn ekran na kojem je pisalo: 'Bez slobodnih medija vlada mrak'. Postaje koje kritiziraju vladu teško mogu dobiti kablovsku dozvolu u Srbiji, a akcija je imala za cilj da upozori publiku na sumoran scenarij u kojem se neovisne informacije potiskuju iz televizijskog programa."

I nisu samo slobodni mediji u Srbiji pod pritiskom, piše njemački list i pritom citira izvještaj Freedom Housea u kojem se navodi da „vlada maltretira i civilno društvo i oporbu". Srbija u tom izvještaju, podsjeća Die Welt, nije više klasificirana kao demokracija, već kao „hibridni režim".

„Vlada ne voli kritičke glasove“, kaže Mlađenović. „Ali to je naš posao. Ne radimo PR za vladu."

On i njegovi kolege dobivaju, međutim, slabu podršku iz Bruxellesa, ocjenjuje njemački list. „Najviši europski dužnosnici nerado pretjerano kritiziraju Vučića i njegovu vladu", jer su „strah od ruskog utjecaja i sukoba na zapadnom Balkanu potakli EU da ublaži svoj glas prema Vučiću."

„To je isti problem kao i s Mađarskom", piše Die Welt. „Bruxelles se osjeća ovisnim o suradnji s autokratima koji krše pravila igre. Orban, kao i Vučić, koristi svoj politički utjecaj da iznudi ustupke. Razlika je u tome što je Mađarska, za razliku od Srbije, članica EU-a i kao takva ima pravo veta."

Vučić stavlja Orbanu orden
Vučić je odlikovao Orbana 16. rujna 2022.Foto: Darko Vojinovic/AP//picture alliance

„Orban je, kao i Vučić, u svojoj zemlji uveo 'neliberalnu demokraciju', pa nije ni čudo što Orban i njegov čovjek u Bruxellesu, povjerenik za proširenje EU-a Olivér Várhelyi, vode kampanju da Srbija uđe u europski klub. To bi", piše Die Welt, „ojačalo položaj Budimpešte koja se zalaže za ekonomsku suradnju, ali protiv liberalnih, zapadnih vrijednosti."

List na kraju citira i izjavu Sonje Biserko koju predstavlja kao bivšu diplomaticu i koja kaže: „Europska unija želi pridobiti Srbiju, ali Srbija koristi svoj potencijal za ucjene, jer je svjesna svog geopolitičkog značenja u regiji." Biserko zato ocjenjuje da bi „EU trebao koristiti svoju financijsku pomoć kao sredstvo pritiska, trebao bi biti zahtjevniji. Umjesto toga, on piše izvještaje o napretku". Veću ulogu bi tu, naglašava za Welt Sonja Biserko, posebno mogla odigrati Njemačka.

Pripremio I. Đerković