Njemački mediji: strah od eskalacije rusko-ukrajinskog sukoba | Politika | DW | 28.11.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Njemački mediji: strah od eskalacije rusko-ukrajinskog sukoba

Zaoštravanje sukoba između Rusije i Ukrajine brine njemačke komentatore. No oni se razilaze u mišljenju kako bi Zapad sada trebao reagirati.

Komentator Handelsblatta iz Düsseldorfa nema dvojbi o tome tko je odgovoran za zaoštravanje sukoba između Rusije i Ukrajine: ruski predsjednik Vladimir Putin. "Putinova Rusija će učiniti sve što može kako bi Ukrajina na kraju propala. Jer kad bi se ta zemlja razvila u pravcu jedne manje korumpirane, moderne i ekonomski perspektivne države, on ne bi u svojoj zemlji više imao opravdanje za svoju oligarhijsku mrežu. Ali ukoliko bi Ukrajina ponovo postala vazalski privjesak Moskve, to bi dugotrajno remetilo europsku sigurnosnu arhitekturu. Zbog toga Europa ni u kom slučaju ne bi smjela biti ravnodušna naspram sudbine Ukrajine", stoji u komentaru Handelsblatta.

U sličnom pravcu, doduše koristeći slikovitije usporedbe, razmišlja i autor teksta minhenskog Merkura: "Već godinama Putinov odnos naspram Ukrajine liči igri mačke i miša. sada je mačka ponovo udarila šapom - i tvrdi kako ju je miš prije toga napao. Njega od takvog ponašanja nitko neće moći odvratiti. Najnovija vojna avantura Kremlja pokazuje u kojoj su mjeri preuranjeni bili svi zahtjevi za ukidanjem sankcija. Kada njemačka Lijeva stranka upravo Putinovo agresivno ponašanje uzima kao potvrdu svoje teze kako sankcije treba ukinuti budući su očigledno nedjelotvorne, tu se radi o cinizmu kojeg je teško nadmašiti."

Krivica Kremlja

I po mišljenju komentatora uglednog konzervativnog lista Frankfurter Allgemeine Zeitung nije točno da su sankcije neučinkovite: "One utječu na kalkulacije Kremlja. I mali ubodi mogu boljeti. Ali prije svega su one znak da nema nikakvog povratka na 'business as usual', te da pokušaji zabijanja klina između zemalja Zapada neće biti uspješni. No ne bi sve trebalo ostati na sankcijama: Ukrajina treba više podrške i pažnje, Europljani bi trebali više učiniti kako bi bili neovisniji od ruskih isporuka energije. Jer brzo odbijanje Rusije europskih ponuda za posredovanje u sporu pokazuju da Kremlj i dalje ide u pravcu eskalacije."

Malo drugačiji je ton u komentaru lista Nürnberger Nachrichten: "Ma koliko važno bilo pitanje tko je kriv za eskalaciju, traženjem odgovora neće se u Ukrajini doći do nekog rješenja. Zapad bi morao pronaći način da Rusiju izvuče iz izolacije. Ni u Siriji se ne može ništa postići mimo Moskve. Drugim riječima: samo apeliranjem se neće postići cilj, ali ni samo sankcijama. Potrebno je smisliti koncepte koji nadilaze horizont dnevne politike. Garancija da će to funkcionirati ne postoji. Ali trenutno to nitko ni ne pokušava. A to može voditi samo u neuspjeh."

USA Dringlichkeitssitzung UN-Sicherheitsrat Konflikt Ukraine Russland (picture-alliance/dpa/S. Wenig)

Zbog sukoba između Rusije i Ukrajine održana je izvanredna sjednica Vijeća sigurnosti UN-a

Umjeren u svom komentaru je i autor teksta u uglednom liberalnom listu Süddeutsche Zeitung iz Münchena. On smatra da bi njemačka kancelarka Merkel tu mogla igrati važnu ulogu: "Potrebno je spriječiti da rat u Ukrajini, koji na žalost traje još od 2014., dobije još jedno bojno polje. Još postoji nada da ni jedna ni druga strana neće dozvoliti da sukob izmakne kontroli, samo zato jer bi im to odgovaralo iz unutarnje političkih razloga. To doduše ne ovisi u prvom redu o Angeli Merkel, ali ona može pomoći. Ona može Putinu jasno staviti do znanja da će novo rusko kršenje pravnih odredbi i novo nasilje diktirano iz Kremlja biti kažnjeno novim sankcijama. Ali potrebno je upozoriti i Porošenka: ni ukrajinski predsjednik ne bi smio pitanje rata i mira podrediti svojoj predizbornoj borbi."

Suodgovornost Zapada

Sasvim drugačiji je naglasak u komentaru lijevog berlinskog lista Die Tageszeitung: "Sankcije koje su na snazi još od 2014. godine pokazale su se kao sasvim nepodobne za vršenje pozitivnog utjecaja na politiku Rusije prema Ukrajini. Apeli za deeskalacijom od strane njemačke kancelarke Angele Merkel i ministra vanjskih poslova Heika Maasa zvuče razumno. Ali i oni će se pokazati nedjelotvornima ukoliko Njemačka i njeni partneri u EU-u i NATO-u ne budu u stanju konačno preskočiti preko vlastite sjene i priznati svoju veliku suodgovornost za zaoštravanje krize između Rusije i Zapada još od kraja 1990-ih - što je u konačnici i dovelo do aneksije Krima.

Dio te suodgovornosti je proširenje NATO-a na istok, čime je prekršeno obećanje koje je raniji kancelar Helmut Kohl dao u Moskvi 1990. Potom je tu zaključak NATO-a iz 2008. s opcijom uključivanja Ukrajine, te pregovori o pridruživanju Ukrajine Europskoj uniji. Tada je Bruxelles stavio Kijev pred fatalnu alternativu da se u sferi trgovinske i ekonomske politike jasno opredijeli između Moskve i Zapada. I na kraju je tu suodgovornost Njemačke i njenih zapadnih partnera za neograničenu podršku vladi u Kijevu - i to čak i onda kada je ova odmah nakon preuzimanja vlasti u veljači 2014. zaprijetila da će raskinuti postojeći ugovor s Moskvom o korištenju vojne luke u Sevastopolju na Krimu najmanje do 2042. godine."

Autor teksta smatra da bi za smirivanje dinamike eskalacije bilo potrebno da NATO korigira svoju odluku iz 2008. te da bi smirivanju pomoglo kada bi obje strane pristale na to da više ne održavaju vojne manevre u blizini granice i kada bi povukli trupe koje su sada tamo stacionirane. Uz to bi trebala Rusiji biti zajamčena mogućnost korištenja vojne luke u Sevastopolju. Na kraju bi se moglo predložiti održavanje novog referenduma na Krimu, ovoga puta organiziranog i nadziranog od strane UN-a. Građanima na Krimu bi se ponudio ostanak u okvirima Ukrajine uz veliki stupanj kulturne, jezičke, financijske i upravne autonomije. "Kada bi Njemačka pokrenula takvu deeskalirajuću inicijativu, bila bi to realizacije onoga što se u Berlinu rado naziva 'povećanim stupnjem međunarodne odgovornosti' Njemačke", smatra autor teksta objavljenog pod naslovom "Suodgovornost Zapada".

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka uredništva