Njemački mediji: Nada za BiH? | Politika | DW | 18.07.2022

Upoznajte novu internetsku stranicu DW-a

Pogledajte beta verziju dw.com. Nismo još gotovi! Vaše mišljenje nam može pomoći da se poboljšamo.

  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Bosna i Hercegovina

Njemački mediji: Nada za BiH?

„U BiH je rat završio 1995., ali koncept etničke segregacije opstao je do danas. Sada konačno postoji razlog za nadu“, piše Tageszeitung.

„Bundestag se zalaže za ustavnu reformu u skladu s pravnom državom, reformu koja jednako tretira sve građane i želi spriječiti diskriminaciju. Bundestag vidi Bosnu i Hercegovinu kao dio europske obitelji i želi zemlji omogućiti dobivanje statusa kandidata za članstvo u EU. Rezolucija (Bundestaga – op. red.) se izjašnjava protiv odcjepljenja Republike Srpske koje traže srpski nacionalisti i ne želi dozvoliti formiranje „trećeg entiteta" kojeg zahtijevaju hrvatski nacionalisti", piše Tageszeitung.

List nadalje navodi: „Nakon napada Rusije na Ukrajinu konačno se u Berlinu shvatilo da je propala višedesetljetna politika stalnih kompromisa sa žestokim nacionalistima posebno na srpskoj i hrvatskoj strani. Ova slabost EU-a, a također i Njemačke, u konačnici je otvorila vrata Rusiji da Bosnu i Hercegovinu koristi kao kapiju za provedbu anti-EU i antiliberalne demokracije na Balkanu.

Ali onaj tko je, poput EU-a i Njemačke, desetljećima gledao prekriženih ruku sada mora shvatiti da je nakon 30 godina proces podjele društva dobrano uznapredovao. Mlađi od četrdeset godina ne sjećaju se mirnog suživota ljudi prije rata. Srpski i hrvatski nacionalisti uspjeli su postići da njihova tumačenja povijesti budu prihvaćena u "njihovim" školama i medijima, pa su ratni zločinci osuđeni od strane UN-ovog suda, poput Ratka Mladića, heroji vlastitog naroda. Srebrenica, kažu, nije bila genocid i rat je bio građanski. Hrvatski nacionalisti na sličan način pišu povijest", piše list.

„Prije svih su religiozni muslimanski Bošnjaci također razvili tendenciju da se izoliraju. Međutim na bošnjačkoj strani postoji diferencirana stranačka scena i slobodni mediji kao i civilno društvo koje je ponekad sposobno za akciju. Umjetnici i neki intelektualci održavaju kontakte sa svim stranama. I civilno društvo je zadovoljno što je hrvatska diplomacija neslavno podbacila sa svojim projektom trećeg entiteta i što je vojno pojačanje Zapada pokazalo da odcjepljenje Republike Srpske nije dopušteno, ali da teritorijalni integritet ne jamči samo Europa, već i SAD.

Da bi se nova politika provela, potrebno je savladati mnogo otpora. Ne samo u samoj zemlji, već i unutar EU-a, postoje snage koje održavaju bliske kontakte s nacionalističkim stranama – poput Mađarske i mnogih desničarskih snaga u EU. Te snage čekaju da vide kako će se rat u Ukrajini razvijati. Pobijedi li Putin, nacionalisti u Bosni i na Balkanu bit će sveukupno ojačani - sa svim posljedicama", zaključuje Tageszeitung.

Peljesac Brücke Kroatien

Gradnja Pelješkog mosta nije tekla glatko

Most koji ujedinjuje Hrvatsku

„Turisti i lokalni stanovnici uskoro više neće morati prelaziti bosanskohercegovački teritorij na putu do Dubrovnika. U južnoj Dalmaciji je olakšanje veliko. Zabrinutost raste u Bosni", piše Rheinische Post o puštanju u promet Pelješkog mosta.

„Puštanje u promet 2.404 metra dugog mosta koji se proteže s hrvatskog kopna na poluotok Pelješac 26. srpnja predstavlja ne samo za putnike na putu do Dubrovnik prekretnicu u turizmu: Stanovnici južne Dalmacije mogu sebi uštedjeti dugotrajnu graničnu kontrolu na ulazu u BiH", piše Rhenische Post.

List dalje navodi: „Izgradnja mosta bila je sve samo ne lagana. Zbog financijskih problema, ali i zbog otpora u susjednoj Bosni i Hercegovini koja se plašila kada je riječ o njenom slobodnom pristupu moru, radovi na izgradnji započeli su 2007. da bi prvi projekt mosta bio odgođen i zaustavljen 2010. Tek je ulazak Hrvatske u EU 2013. donio nove pomake u gradnji mosta koji je bio stavljen na čekanje."

List piše da je most „doduše većim dijelom platila Europa, ali da su ga izgradili Kinezi".

„Graditelji mosta su morali uzeti u obzir brojne uvjete i zamke. S jedne strane, most je bio isključivo dopušten da ide preko hrvatskih voda i, na pritisak iz Sarajeva, morao biti dovoljno visok da bi bio moguć prihvat većih brodova u bh. Neumu. S druge strane, most je građen u području ugroženom potresima u kojem redovno dolazi do nevremena. Osim toga, njegova gradnja nipošto nije smjela ugroziti uzgoj kamenica u zaljevu Mali Ston koji ovisi o čistoj vodi", piše Rehinische Post.

Pripremila: Zorica Ilić

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu

Preporuka uredništva