1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Njemački gospodarstvenici kipe od srdžbe

24. ožujka 2021

Nove odluke njemačke savezne vlade i vlada saveznih pokrajina o dodatnim mjerama protiv pandemije oko Uskrsa su i u gospodarstvu bile zadnja kap u čaši strpljenja. Neke odluke su očito već ukinute.

https://p.dw.com/p/3r31V
Natpis na trgovini o radnom vremenu
Radno vrijeme? Više nitko ne zna: Kad je otvoreno onda je otvoreno, kad je zatvoreno onda je zatvoreno, piše na ovoj trgoviniFoto: Sabine Kinkartz/DW

Broj novozaraženih u Njemačkoj raste - prošli tjedan ih je bilo 13.435, a ovog utorka 15.813, tjedni indeks novozaraženih na 100.000 stanovnika se popeo na 108,1 i bilo je za očekivati da će na sastanku kancelarke Merkel i čelnika njemačkih pokrajina biti odlučeno o novim mjerama obuzdavanja pandemije.

Ali odluke, makar su i one donesene opet nakon dugog natezanja, jedva da može itko razumjeti: sve se zapravo svodi da nove mjere ne stupe na snagu odmah, nego tek oko Uskrsa. Isprva je odlučeno da već četvrtak u Velikom tjednu bude proglašen danom mirovanja, a isto je trebalo vrijediti i za subotu uoči Uskrsa kad bi smjele raditi samo trgovine živežnim namirnicama.

Što to znači? U poduzećima uzaludno pokušavaju dobiti odgovor od nadležnih institucija vlade: "Odjednom zaustaviti pogone je u gospodarstvu koje posluje s čitavim svijetom jednostavno nemoguće", upozorava predsjednica Udruge njemačkih proizvođača automobila Hildegard Müller. "Ne možete jednostavno prekinuti rad lakiraonica ili elektrana tek tako, kad netko tako odluči."

Angela Merkel
Maske padaju, a gospodarstvo je i više nego nezadovoljno kako se Njemačka vodi u ovoj pandemijiFoto: Michael Kappeler/dpa/picture alliance

Politika je - zakazala

Raspoloženje u gospodarstvu je puno srdžbe - i zbunjenosti, kaže i predsjednik udruge poslodavaca Rainer Dulger: "Mnogi poslodavci su ogorčeni kako naš federalni ustroj i politička elita prijeti propasti na ovom izazovu." Jer političarima je očito jednostavno nešto reći i potpisati makar onda niti sami ne znaju reći, što to konkretno znači.

Jer što bi to značilo "dan mirovanja"? Je li to onda službeni praznik - a i na bilo koji praznik čitavo mnoštvo ljudi mora raditi, ali naravno da im se onda treba platiti dodatak: "Je li to znači da su četvrtak i subota praznici? A to znači i za uslužne djelatnosti, za zanatlije i industriju! Tko će platiti taj manjak prihoda?" U vladi očito vlada parola kako novac pada s neba! - ljuti se Reinhold von Eben-Worlee iz Udruge obiteljskih tvrtki.

I predsjednik Udruge njemačke industrije Siegfried Russwurm više nema razumijevanja za politiku kakva se vodi u Njemačkoj: "Dok druge države više i brže provode cijepljenje građana kako bi održale slobodu svojih građana, Njemačka sad uvodi vrijeme mirovanja."

Čeličana ThyssenKrupp
Gospodarstvenici jednostavno ne mogu razumjeti kako političari uopće ne znaju, što znači odjednom proglasiti neradni dan. Tako nešto se u nekim pogonima planira tjednima unaprijed...Foto: Laci Perenyi/picture alliance

"Dani mirovanja" već ukinuti

Odluke su izazvale žestoke kritike ne samo gospodarstvenika, nego i medija i oporbenih političara. Predsjednik Liberala Christian Lindner je ove zaključke kancelarke Merkel i pokrajinskih čelnika nazvao "potresnim svjedočanstvom politike bez ikakvog koncepta ove kancelarke kojoj je načelo 'ostanite kod kuće' i nakon preko godine dana još uvijek središnji odgovor na pandemiju".

Obzirom da će ove srijede kancelarka i u Bundestagu morati obrazložiti zastupnicima svoju politiku u suzbijanju pandemije, jutros je hitno opet sazvala predsjednike pokrajinskih vlada kako bi "malo popravila" ono što je zaključeno jučer. Već u prvim rečenicama na video-konferenciji je Angela Merkel odustala od tih "dana mirovanja" u četvrtak i subotu. No to je rasrdilo i političara SPD-a Carstena Schneidera jer je očito kancelarka Merkel vrlo brza kad treba udovoljiti gospodarstvenicima, čak i ako pritom treba zaboraviti na mišljenje i zdravlje građana.

Testiranje na koronu
Jasno je kako bi testiranje moglo pomoći u suzbijanju pandemije. Ali: je li poslodavac uopće ovlašten raspolagati takvim podacima svojih zaposlenih? Tu će još biti posla za sudove - kad već politika nije u stanju malo bolje razmisliti.Foto: Rupert Oberhäuser/picture alliance

Nejasno, nelogično - a možda i nezakonito i protuustavno

No glavna kritika gospodarstva nisu novi praznici, nego ukupan koncept: sve više tvrtki same provode testiranje svojih zaposlenih, makar je čitav postupak na dragovoljnoj osnovi. Ali tu se pojavljuju dva, podjednako velika problema: prvi je što ni tako te tvrtke nemaju mogućnosti ukinuti neka od ograničenja koja je proglasila vlada, a drugi se tiče samih zaposlenih. Tu poslodavac posve očito zadire u intimne i povjerljive podatke svojih zaposlenih - jesu li ili nisu bili u kontaktu s virusom - i zaposlenik nije u stanju odbiti takav test ako želi i dalje raditi. Ništa od toga nije regulirano nekim pravnim propisima i zakonima.

A tu je onda i zaključak kancelarke i pokrajinskih čelnika o jednom posve osobitom "poslodavcu": Crkvi. Preporučeno je Katoličkoj i Evangeličkoj crkvi da vjernicima uskrate osobno sudjelovanje na misi i drugim uskrsnim vjerskim obredima što je pak razbjesnilo i njemačkog ministra unutarnjih poslova Horsta Seehofera. Teoretski, crkve spadaju u nadležnost njegovog ministarstva, ali on nije bio niti informiran da se tako nešto sprema. Upozorava kako su mnoge crkve učinile sve kako bi spriječile mogućnost zaraze, a dodaje i kako "me je stvarno zaprepastilo da baš stranke koje imaju 'k' u svom nazivu su tako lake u zabrani bogoslužja. I to čak na Uskrs", izjavio je Seehofer za tabloid Bild.

aš(agencije)