Njemačke rezerve plina? Nema ih! | Politika | DW | 03.03.2022
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Energetska (ne)ovisnost

Njemačke rezerve plina? Nema ih!

Koliko je Njemačka ranjiva? Energetska ovisnost o Rusiji je ogromna. Hoće li nuklearne elektrane morati nastaviti s radom, hoće li se odgoditi potpuna dekarbonizacija? Za neke je ova kriza - šansa.

Najveće zalihe plina u zapadnoj Europi nalaze se u njemačkoj saveznoj zemlji Donjoj Saskoj na dubini od 2000 metara. Nalazište se zove Rehden i veliko je kao 910 nogometnih terena. Može osigurati toliko plina koliko tijekom godine dana potroši dva milijuna kućanstava u zemlji. "Velik. Veći. Rehden." To stoji na web-stranici kompanije Astora koja se „brine” oko ovog skladišta.

Rehden ima ključnu ulogu za Njemačku i Europu kada se radi o osiguravanju opskrbe plinom. Astora je podružnica ruskog energetskog diva Gazproma, koji kontrolira više od trećine svih njemačkih skladišta plina. Sva su trenutno skoro prazna. Razina „zaliha” u Rehdenu je samo tri posto. Njemački ministar privrede Robert Habeck pretpostavlja da su skladišta "sustavno ispražnjivana" kako bi se strateški povećale cijene plina i stvorio pritisak.

Plin kao političko oružje

Robert Habeck

Robert Habeck

Oko 55 posto plina koji Njemačka uvozi, dolazi iz Rusije. Pored toga, Nijemci iz Rusije uvoze i 50 posto kamenog ugljena i više od 30 posto potrebne nafte. Dok u Njemačkoj postoje strateške rezerve nafte, koje po zakonu moraju biti dovoljne za 90 dana, takva odredba ne postoji za plin i ugljena. U tom segmentu kompanije same odlučuju o svojim zalihama.

To je, kako sada znamo, greška. Njemačko ministarstvo gospodarstva želi to što prije promijeniti. Pogotovo kada je u pitanju plin. Minimalne razine punjenja moraju biti propisane zakonom za skladištenje plina: a to znači da skladišta moraju biti popunjena s barem 80 posto kapaciteta na dan 1. listopada, 90 posto 1. Prosinca, a najmanje 40 posto 1. veljače - i tako svake godine.

Prekasno za rezerve plina?

Očekuje se da će taj zakon stupiti na snagu u svibnju. "To je potrebno kako bi cijela ljetna polovica godine bila na raspolaganju za punjenje spremnika", kaže se u priopćenju Ministarstva privrede. No, što se događa kada (i ako) Moskva naredi da se opskrba energijom ograniči ili čak kompletno zaustavi? To bi moglo dovesti do ozbiljnih nestašica najkasnije tijekom iduće jeseni i zime.

Prema informacijama iz krugova bliskih njemačkoj vladi, radi se na rješenjima. U kriznim vremenima zamislive su mnoge stvari koje su inače nezamislive. Na primjer, promijeniti odluku o postupnom „izlasku” iz atomske energije, koja je usvojena nakon katastrofe u Fukušimi u Japanu. Koncem 2022. zatvaraju se, barem tako je planirano, posljednje tri nuklearne elektrane koje su još u pogonu.

"Sve opcije moraju biti na stolu"

Postupni izlazak iz energije dobivene od ugljena je zapravo gotova stvar. U koalicijskom sporazumu između vladajućih stranaka SPD, Zelenih i FDP-a (liberali) stoji da bi se u "idealnom slučaju" to moglo dogoditi već do 2030. Zeleni su inzistirali da se to „ubaci” u sporazum.

S obzirom na sadašnja uska grla u opskrbi Njemačke energijom, ministri privrede saveznih njemačkih zemalja nakon posebne sjednice traže da se ispita mogućnost produženja rada termoelektrana na ugljen, ali i nuklearnih elektrana. "Sve opcije moraju biti na stolu", rekao je ministar ekonomije i energetike Sjeverne Rajne-Vestfalije Andreas Pinkwart.

Oživljavaju se politički interesi

Pinkwart je političar FDP-a. Postupno zatvaranje nuklearnih elektrana uvijek je bilo trn u oku njemačkim liberalima. Tu su i regionalni interesi. U Sjevernoj Rajni-Vestfaliji (NRW) postoje 52 elektrane na ugljen i ona ima najveći broj termoelektrana u Njemačkoj. NRW je također jedna od četiri savezne zemlje s velikim nalazištima mrkog ugljena. Premijeri ove 4 pokrajine sada dovode u pitanje ubrzano zatvaranje termoelektrana.

"Nema više tabua u razmišljanju", kaže ministar privrede Robert Habeck (Zeleni). Njegova stranka je dovedena u situaciju gotovo nerješivog sukoba interesa. Kao njemačkom ministru, Habecku je glavni prioritet održavanje i osiguravanje opskrbe plinom. S druge strane, postupno odustajanje od ugljena ključno je pitanje za njegovu stranku (Zeleni), a izlazak iz nuklearne energije dio je političkog identiteta Zelenih od samog utemeljenja.

Produženje rada – složeno pitanje

Habeck kaže da se "iz ideoloških razloga" neće opirati produženju rada nuklearnih elektrana. Međutim, pripreme za gašenje nuklearki toliko su uznapredovale da nastavak njihovog rada nije moguć iz sigurnosnih razloga. Prema riječima operativnih kompanija, tehnički bi bilo teško brzo nabaviti odgovarajuće elemente za sagorijevanje a prijeti i manjak stručnog osoblja.

Prema riječima ministra ekonomije NRW Pinkwarta, za otklanjanje ovih problema bila bi potrebna godina i pol. U praktičnom smislu, to bi značilo da će elektrane biti ugašene krajem ove godine, odnosno da ne bi bile u funkciji sve do zime 2023./2024.

Plin iz arapskih zemalja?

Kako bi se u kratkom roku moglo nadoknaditi ruske zalihe energenata, Ministarstvo privrede razmišlja o kupnji većih količina plina iz drugih zemalja. Razmatra se da to budu arapske zemlje, kaže ministar Habeck nakon sastanka ministara energetike Europske unije u Bruxellesu. Katar ima druge najveće rezerve prirodnog plina na svijetu - nakon Rusije. LNG, odnosno ukapljeni plin, uvozit će se iz SAD-a.

On dolazi brodovima. Njemačka želi izgraditi dva terminala na obali Sjevernog mora, u Brunsbüttelu i Wilhelmshavenu, koji bi ih se kasnije moglo koristiti i za vodik: pokretni terminal na vodi i drugi, fiksni terminal koji je instaliran na kopnu. Problem: sam proces odobravanja mogao bi trajati između dvije do pet godina.

LNG se smatra "prljavim" plinom jer se dobiva metodom „frackinga" kojom se zagađuje okoliš. Također je skuplji od normalnog prirodnog plina. No, na putu do klimatske neutralnosti, plin je dosad igrao odlučujuću ulogu kao prijelazni izvor energije. Moderne elektrane na plin ispuštaju manje CO2 od elektrana na ugljen.

Razgovori u SAD-u

Ministar ekonomije Habeck je otputovao u SAD, ne samo kako bi razgovarao o LNG-u, već i o posljedicama sankcija, o sigurnosnoj politici i energetskoj sigurnosti. Zeleni vide krizu kao priliku za masovno poticanje širenja „zelene" električne energije.

"Najvažniji ključ za naš energetski suverenitet je globalna transformacija ka više obnovljivih izvora energije i većoj energetskoj učinkovitosti", rekao je ministar Habeck prije odlaska u Sjedinjene Američke Države. "Naravno da u transatlantskom savezu postavljamo i pitanja energetske sigurnosti."

Preokret u razmišljanju savezne vlade

To je pitanje na koje je, čini se, vladajuća koalicija već odgovorila. Čak i šef stranke FDP i savezni ministar financija Christian Lindner sada naziva obnovljive izvore energije "energijama slobode", a savezni kancelar Olaf Scholz ih smatra "odlučujućim za našu sigurnost", kako je rekao u nedjelju (27.2.2022.) u Bundestagu: "Što se brže prebacimo na obnovljive izvore energije, tim bolje."

Već u svibnju na snagu bi trebao stupiti zakonski paket koji bi trebao omogućiti potpuno opskrbljivanje električnom energijom iz obnovljivih izvora do 2035. godine. U zakon se želi ugraditi rečenica da je to u javnom interesu i da služi javnoj sigurnosti".

Francuska: nuklearke kao zelena energija

Ekspanzija obnovljivih energija i nove rupe u proračunu

U tu svrhu potrebno je enormno proširenje kapaciteta. Očekuje se da će količina energije proizvedene pomoću vjetra udvostručiti na 110 gigavata do 2030. godine, kao i da će na otvorenom moru postići snagu od 30 gigavata. Očekuje se i da će se volumen solarne energije više nego utrostručiti i imati kapacitet od 200 gigavata. Kako bi se lokalno stanovništvo, koje je protiv većeg broja vjetroturbina, uvjerilo u potrebu proširenja kapaciteta, općinama treba dati više mogućnosti da financijski sudjeluju u podizanju i korištenju vjetroelektrana, tvrdi se.

Sve je to stvar budućnosti, košta enormne količine novca i ne može nadoknaditi nedostatak ruskih energenata u tako kratkom roku. To može učiniti samo - kupovina plina. Ono što je sigurno je da će cijene energije nastaviti rasti što se opskrba izvana bude smanjivala. Kako bi rasteretila građane, njemačka vlada želi ukinuti namet kojim su kupci električne energije do sada financirali širenje obnovljivih izvora energije. Time će se napraviti još jedna rupa u državnom proračunu, koji je pod sve većim pritiskom.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu

Preporuka uredništva