Njemačke mirovine belgijskim dragovoljcima SS-a | Priča dana | DW | 22.02.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Priča dana

Njemačke mirovine belgijskim dragovoljcima SS-a

Bivši belgijski pripadnici elitnih Hitlerovih SS-postrojbi i danas dobivaju mirovine iz Njemačke. Jedna inicijativa iz belgijskog parlamenta to želi zaustaviti. Ali, izgledi su slabi.

2. Weltkrieg Poster Belgische Waffen SS (picture-alliance/dpa/arkivi)

Poster kojim se vrbuje za postrojbe SS-a u Belgiji

Još ih živih ima 30-ak, svi su stariji od 90 godina. I oni redovito dobivaju dodatnu mirovinu iz Njemačke. Visina mirovine iznosi između 427 i 1.275 eura, kaže belgijski istraživač nacionalsocijalizma Alvin de Coninck. U razgovoru za belgijske novine De Morgen on je napravio šokantnu usporedbu: godine koje je jedan Belgijac, pripadnik SS-a, "proveo u belgijskoj zatvorskoj ćeliji zbog kolaboracije uzete su u obzir (kod izračuna visine mirovine, op. ur.), dok su Belgijci koji su za vrijeme rata bili na prisilnom radu u Njemačkoj nakon rata dobili odštete od 50 eura mjesečno".

Nakon njemačke okupacije Francuske, Belgije i drugih zemalja Adolf Hitler je "Führerovim ukazom" donio odluku da i stranci koji se kao dragovoljci SS-a bore na njemačkoj strani imaju pravo na mirovinu. Povjesničar Martin Göllnitz iz Mainza u razgovoru za Deutsche Welle objašnjava da je "Waffen-SS od 1. siječnja 1940. angažiran za svrhe Wehrmachta te da time njegovi pripadnici nisu važili kao pripadnici stranke NSDAP (Nacional-socijalističke njemačke radničke stranke) nego kao namještenici Njemačkog Carstva. Shodno tomu, pripadnici Waffen-SS-a imali su pravo na mirovinsko osiguranje." Oni su imali pravo kao i svi drugi vojnici njemačke vojske Wehrmachta, bez obzira na nacionalnu pripadnost. Koliko je u svijetu još takvih pripadnika SS-a koji dobivaju mirovinu iz Njemačke, teško je reći, kaže Göllnitz. Ali, samo u Latviji je sredinom 1990-ih godina bilo oko 1.500 bivših pripadnika SS-a koji su dobivali mirovine iz Njemačke, napominje ovaj povjesničar.

Adolf Hitler i Heinrich Himmler obavljaju smotru postrojbi SS-a u Nürnbergu 1935.

Adolf Hitler i Heinrich Himmler obavljaju smotru postrojbi SS-a u Nürnbergu 1935.

Ni raniji pokušaji nisu uspjeli

Informacije o isplatama mirovina belgijskim pripadnicima SS-a došle su u javnost još 2016. zahvaljujući organizaciji "Gruppe Erinnerung" (Skupina sjećanje), za koju radi i Coninck. Tada je belgijski parlament pokušao dobiti imena od njemačkih vlasti i potaknuti ih na prestanak plaćanja mirovina. Na upit zastupnice Ljevice Ulle Jelpke u Bundestagu prije dvije godine je rečeno: "Savezna vlada ne može dostaviti imena osoba koje primaju mirovine prema zakonu BVG (Bundesversorgungsgesetz). Jer ona nema spoznaje o tomu tko je od osoba koje primaju mirovine, a žive u Belgiji, istovremeno pripadnik bivših belgijskih dragovoljaca SS-a, a djelomice i o osobama koje su kao vojni kolaboratori bili osuđeni. Razlog za to je da Zakon o mirovinskom osiguranju BVG - uključujući i mirovine osoba koje imaju to pravo, a žive u inozemstvu - provode savezne pokrajine."

Sad tri zastupnika u belgijskom parlamentu ponovo pokušavaju to zaustaviti: Olivier Maingain, šef stranke Démocrate Fédéraliste Indépendant (DeFI) i dva socijalista. U predstavci upućenoj Vanjskopolitičkom odboru parlamenta zahtijevaju da zaustavi ovu "potpuno neprihvatljivu situaciju" i riješi problem "diplomatskim putem". Maingain kaže da Nijemci dosad blokiraju rješenje: "Imena osoba (koje primaju mirovinu, op.ur.) poznata su ovdašnjem njemačkom veleposlaniku, ali on ih ne da belgijskoj centralnoj vladi, zato ne mogu biti poduzete nikakve porezno-političke mjere." Maingain vjeruje da se dotičnima mirovine šalju bez poreza.

Veterani SS-a u latvijskoj Rigi 2015. godine

Veterani SS-a u latvijskoj Rigi 2015. godine

Socijalno osiguranje je ideološki neutralno

Martin Göllnitz ipak vidi velike pravne prepreke za Maingainov zahtjev. "Za razliku od disciplinskog službeničkog prava, zakon o socijalnom osiguranju preko kojega idu mirovine načelno je oslobođen sankcija kod kaznenih djela. Pozadina je da se socijalno osiguranje temelji na načelu vrijednosne neutralnosti."

I u Njemačkoj je bilo pokušaja sprječavanja isplate mirovina pripadnicima SS-a. U izmjeni zakona od 14. siječnja 1998. o pravima bivših vojnika kaže se da se mirovine mogu uskratiti ako je osoba koja ima pravo na mirovinu "za vrijeme vladavine nacionalsocijalizma kršila načela ljudskosti ili načela pravne države". Indicija za to može biti "dragovoljno članstvo u SS-u". Ali, promjena zakona se odnosi samo na zahtjeve koji su podneseni nakon 13. studenoga 1997. S obzirom da su svi zahtjevi o kojima se radi podneseni prije više desetljeća, to ne pogađa gotovo ni jednoga primatelja mirovine. Političarka Ljevice u dopisu Deutsche Welleu kaže: "Stvarno su obustavljene mirovine za samo 99 osoba od tadašnjih gotovo 940.000 primatelja, dakle oko 0,01 posto.  Očito je da je otkriven samo mali dio počinitelja ratnih zločina."

Da belgijski parlamentarni zastupnici neće biti uspješni Göllnitz misli i zato što svaki pojedinačni slučaj mora biti posebno ispitan. Jer, članovi SS-a nisu po sebi ratni zločinci. "Mislim da će se jednostavno pustiti da mirovine isteknu", kaže Göllnitz misleći pritom na prirodnu smrt primatelja mirovina.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic

503 Backend fetch failed

Error 503 Backend fetch failed

Backend fetch failed

Guru Meditation:

XID: 875561045


Varnish cache server