Njemačke inozemne investicije u znaku globalne nesigurnosti

Specijalizirani proizvođač vrtne opreme Gardena iz Ulma, prema navodima medija, planira ukinuti 250 radnih mjesta u Njemačkoj i dio poslovanja preseliti u Češku. To predstavlja smanjenje broja zaposlenih u zemlji za deset posto.

I veliki svjetski koncerni, poput BASF-a, nastavljaju ulagati u inozemstvu. Dnevni list Die Welt objavio je da tvrtka namjerava dio radnih mjesta u sektoru usluga preseliti u Indiju. Zbog toga se u Njemačkoj predviđa ukidanje većeg broja radnih mjesta, prije svega u Berlinu.

Nije dobro, ali bilo je i gore

Godinu dana ranije stanje se opisivalo znatno dramatičnije. „Industrijska kriza u Njemačkoj odvija se punim intenzitetom“, pisao je u studenome 2025. internetski magazin Finanzmarktwelt. Autor se pritom pozvao na podatke Saveznog zavoda za statistiku, koji je analizirao kretanja u razdoblju od 2018. do 2023. godine. Noviji podaci još nisu objavljeni.

Prema toj analizi, između 2021. i 2023. oko 1.300 njemačkih kompanija s više od 50 zaposlenih premjestilo je pojedine poslovne funkcije u inozemstvo. To je činilo 2,2 posto svih kompanija te veličine sa sjedištem u Njemačkoj tijekom 2023. godine. Zbog tih premještanja u zemlji je ugašeno oko 50.800 radnih mjesta.

Finanzmarktwelt tada je ocijenio: „Može se pretpostaviti da su se tijekom 2024., a osobito 2025. godine, ti trendovi dodatno pojačali zbog visokih cijena energije, sve izraženije birokracije i rasta troškova rada.“

Samo šest mjeseci poslije Njemačka razvojna banka KfW uočila je drukčiji trend. U priopćenju za javnost od 2. lipnja ove godine istraživački odjel te ustanove naveo je da se „mnoge srednje velike tvrtke povlače iz poslovanja u inozemstvu“. Dok je 2022. godine u inozemstvu poslovalo oko 880.000 od približno 3,8 milijuna srednjih poduzeća, godinu dana poslije taj je broj pao na oko 763.000. Udio srednjih poduzeća koja posluju u inozemstvu smanjio se s oko 23 na 20 posto.

„Uvjeti za vanjsku trgovinu znatno su se pogoršali“, ocjenjuje glavni ekonomist KfW-a Dirk Schumacher. Kao glavne razloge navodi geopolitičke napetosti poput rata u Ukrajini i na Bliskom istoku, sve jaču kinesku izvoznu konkurenciju u ključnim industrijskim granama te protekcionističku trgovinsku politiku Sjedinjenih Američkih Država.

Neujednačena slika

Drukčiju sliku daje Njemačka industrijska i trgovinska komora (DIHK). Na upit Deutsche Wellea glasnogovornik Sven Oehling uputio je na konjunkturno istraživanje Komore provedeno početkom 2026. godine. Ono pokazuje da je pritisak troškova na njemačku industriju dosegnuo rekordnu razinu te da zbog toga sve više poduzeća planira ulaganja u inozemstvu.

Prema podacima Komore, ove godine 43 posto industrijskih poduzeća planira ulaganja u inozemstvu, što je za tri postotna boda više nego godinu prije. „Razlozi su jasni – rast troškova, strukturni problemi i slaba gospodarska aktivnost u Njemačkoj“, izjavio je direktor sektora za međunarodno gospodarstvo Komore Volker Treier.

Što donose ulaganja u inozemstvu?

Ulaganja u inozemstvu dosad su u pravilu jačala domaće proizvodne kapacitete i pridonosila većoj zaposlenosti u zemlji. Osobito su ulaganja usmjerena na osvajanje novih tržišta ili razvoj prodajne i servisne mreže imala povoljan učinak i na matične kompanije. Međutim, prema podacima Komore, udio poduzeća koja u inozemstvu ulažu ponajprije radi osvajanja novih tržišta smanjio se s 30 na 28 posto.

„Posebno zabrinjava činjenica da izostaju nekadašnji pozitivni učinci koje su ulaganja u inozemstvu imala na poslovanje u zemlji, jer kompanije sada ulažu prije svega radi smanjenja troškova. To često dovodi do ozbiljnih rezova u domaćem poslovanju“, ocjenjuje Volker Treier.

Ulaganja u inozemstvu danas su prije svega usmjerena na smanjenje troškova, a ne na širenje poslovanja. Ukupna kretanja u području ulaganja u inozemstvu ne pokazuju jasan smjer. Prije bi se moglo govoriti o stagnaciji nego o izraženom rastu ili padu. Profesor Steffen Müller s Leibnizova instituta za ekonomska istraživanja u Halleu smatra da je Njemačka, kada je riječ o izravnim ulaganjima domaćih kompanija u inozemstvu, „daleko ispod ranije dosegnutih rekordnih vrijednosti“.

Kako je rekao za Deutsche Welle, statistika Njemačke savezne banke pokazuje da su izravna ulaganja između 2017. i 2022. godine iznosila oko 120 milijardi eura godišnje. U 2024. godini iznosila su oko 80 milijardi eura, a u 2025. manje od 100 milijardi eura. Ti podaci, prema njegovoj ocjeni, „ne pružaju osnovu za zaključak da iz zemlje odlazi znatno više kapitala nego prethodnih godina“.

Amerika gubi, Azija dobiva, Europa ostaje vodeća

Istraživanje pokazuje značajne promjene u odabiru odredišta njemačkih ulaganja u inozemstvu. Posebno opada privlačnost Sjeverne Amerike. Udio kompanija koje planiraju ulaganja u toj regiji smanjio se s 48 na 44 posto.

Istodobno raste zanimanje za Aziju. Prema podacima Komore, u Kini je udio industrijskih poduzeća koja ulažu porastao s 31 na 34 posto. Sve je važnija i regija Azije i Pacifika, bez Kine, gdje je taj udio povećan s 21 na 26 posto.

„Carinski spor sa Sjedinjenim Američkim Državama povećava neizvjesnost i navodi kompanije da odgađaju donošenje investicijskih odluka“, ocijenio je Volker Treier.

S udjelom od 64 posto, eurozona i dalje predstavlja najvažnije odredište njemačkih ulaganja u inozemstvu. Njegova stabilnost, jedinstveno unutarnje tržište i zajednička valuta osiguravaju pouzdane uvjete poslovanja, što u vrijeme izraženih geopolitičkih neizvjesnosti predstavlja jedan od ključnih čimbenika pri donošenju investicijskih odluka.