Njemačke bolnice: SOS s intenzivne njege | Politika | DW | 12.11.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Njemačke bolnice: SOS s intenzivne njege

Broj pacijenata s koronavirusom na odjelima intenzivne njege ponovo se dramatično povećava. Infrastruktura bolnica u Njemačkoj je doduše pripremljena za novi val, ali je problem nedostatak medicinskog osoblja.

Sredina studenog u Njemačkoj. Zima još nije ni počela, a Bärbel Breimann ima osećaj kao da je ponovo travanj: „Već sada smo stigli do krajnjih granica. Ako se situacija pogorša, naš sustav će se vrlo brzo urušiti!"

Bärbel Breimann ima 47 godina i na odjelu intenzivne njege radi od 1998. Upravo je sa Sveučilišnom klinikom u Münsteru gdje radi već 25 godina proslavila svoju srebrnu godišnjicu. „Svi mi na odjelu smo već iscrpljeni, i emocionalno i fizički", kaže ona. Već sada su kapaciteti na intenzivnoj u njezinoj bolnici popunjeni više od 80 posto.

A tu je i pitanje: Što tek slijedi, što se valja prema Njemačkoj? Jer, za razliku od prvog vala, zbog niskih temperatura sada poboljšanje nije na vidiku. A i raspoloženje je drugačije nego što je bilo na proljeće. Kod nje u bolnici, baš kao i čitavoj Njemačkoj, napetost i nervoza rastu.

„Proljetos smo zbili redove, i to je oslobodilo nevjerojatnu količinu pozitivne energije. Tog osjećaja sada nema", kaže Bärbel Breimann.

Jedna sestra intenzivne njege – dva pacijenta

Münster Bärbel Breimann

Bärbel Breimann - Nije dobro!

I još nešto je drugačije: sada na odjel intenzivne njege stižu sve mlađi. Muškarci u ranim tridesetim, bez ikakvih prethodnih bolesti. Ona i njezin tim jedva uspijevaju održati zlatno pravilo intenzivne njege – da se jedna kvalificirana sestra brine o najviše dva pacijenta.

Da bi se pacijent prebacio na trbuh, potrebne su tri medicinske sestre. Nekim pacijentima je potrebna individualna njega, a osoblje je često odsutno zbog bolesti ili je u karanteni.

Rezultati najnovije ankete među radnicima na intenzivnoj njezi pokazuju: 97 posto njih ne vjeruje da će za drugi val biti dostupno dovoljno osoblja, gotovo polovina više nije toliko motivirana kao na proljeće, a 93 posto strahuje od pogoršanja uvjeta rada narednih mjeseci.

Za Božićće biti gusto

Šef Bärbel Breimann je Thomas van den Hooven, direktor njege Sveučilišne bolnice u Münsteru. Bilo bi bolje reći da je on administrator nestašice. Ili majstor za popunjavanje praznina.

„Tijekom vikenda smo imali značajan porast pacijenata s koronavirusom i trenutno smo u procesu preraspodjele našeg medicinskog osoblja."

Deutschland l Thomas van den Hooven, Pflegedirektor in Münster

Thomas van den Hooven

Van den Hooven ne sastavlja raspored samo za 3.000 medicinskih sestara na klinici u Münsteru, nego i za krevete – sve kako bi opterećenje za njegovatelje bili koliko-toliko podnošljivo.

A što bi Njemačka trebala učiniti krajem studenog kada prestane lockdown? Treba li ponovo sve otvoriti, kao što to mnogi zahtijevaju?

Thomas van den Hooven kima glavom: „I ovako ćemo do Božića imati značajan porast pacijenata na intenzivnoj njezi. Tada nam neće nedostajati samo njegovatelji, nego i liječnici."

Direktor njege žuri, ali nam kaže još i ovo: „Nama u bolnicama je sada potrebna jasna poruka političara da pacijenti s koronavirusom imaju apsolutni prioritet. I da se operacije koljena ili kuka moraju odložiti."

Semafor intenzivne njege: žuto svjetlo

Ako je Thomas van den Hooven taj koji ima pregled intenzivne njege klinici u Münsteru, Christian Karagiannidis je osoba koja ima pregled za čitavu Njemačku. On je šef jedinice za intenzivnu njegu pluća u bolnici u Köln-Merheimu. Formirao je registar za intenzivnu njegu i to još za vrijeme epidemije svinjske gripe.

Taj registar je postao izuzetno važna komponenta u borbi protiv korone i pretvoren je u semafor: crveno znači nedostatak kapaciteta, žuto znači ograničene kapacitete, a zeleno je za slobodne krevete intenzivne njege u 1.300 bolnica.

Ako je pacijentu hitno potreban respirator, a kreveti na intenzivnoj u susjednoj klinici su zauzeti, registar intenzivne njege izbacuje podatke bolnice koja još uvijek ima kapaciteta.

Trenutno je situacija još uvijek pod kontrolom. Zauzeto je više od 3.000 kreveta za intenzivnu njegu, ali više od 8.000 je još uvijek slobodno.

Ali, i doktora Karagiannidisa brine to što je Njemačka već oborila rekord postavljen sredinom travnja „Semafor kapaciteta intenzivne njege je na žutom, i vremena kada smo bili opušteni odavno su prošla."

Moguća zdravstvena reforma: manje klinika

Christian Karagiannidis

Christian Karagiannidis

Problem je prije svega činjenica da Njemačkoj nedostaje 3.500 do 4.000 medicinskog osoblja na odjelima intenzivne njege. A za to postoje razlozi: male plaće za visoku razinu odgovornosti, rad u smjenama i vikendom, i malo priznanje društva. Ministar zdravlja Jens Spahn je i prije korone očajnički pokušavao regrutirati medicinske sestre iz inozemstva.

Zaključak Karagiannidisa glasi: „Raspoloženje u klinikama je primjetno sve gore. Mi sada moramo razviti strategiju kako da 20 posto sestrinskog osoblja ne da otkaz. U suprotnom, u jednom trenutku zaista ćemo imati problem, jer bolnice više neće moći funkcionirati."

Taj liječnik smatra da bi sredinom 2021. – kada pandemija možda bude ublažena – bilo dobro vrijeme da se razmisli o reformi zdravstvenog sustava: „Niti jedna zemlja na svijetu nema toliko bolnica s toliko bolničkih kreveta kao Njemačka. Morat ćemo načiniti veliki rez. A time ćemo i osloboditi osoblje za druge klinike."