Njemačka uvodi stroža pravila protiv pranja novca | Gospodarstvo | DW | 17.11.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Gospodarstvo

Njemačka uvodi stroža pravila protiv pranja novca

Makar se možda misli drugačije, u svijetu podzemlja se odlično zna kako se u Njemačkoj često neće postaviti mnogo pitanja ako se dođe sa kovčegom novčanica. A tu se nužno dolazi i do problema plaćanja mobitelom.

U mnogim zemljama Europske unije koje se mnogo više povezuju s pojmom organiziranog kriminala je već odavno praktično nemoguće nekakav veći iznos platiti u gotovini. Ali u Njemačkoj su trgovci bili u pravilu mnogo susretljiviji „pomoći" mušteriji osloboditi se svežnjeva novčanica: ne samo kod nakita, skupih satova ili umjetnina ili trgovina zlatom i plemenitim kovinama. Kovčezi novca nisu baš tako rijetki niti u trgovini nekretninama, čak i kod javnih bilježnika se ne postavljaju suvišna pitanja. Tek u borbi protiv terora su postali nešto oprezniji, ali to je još daleko od strogog nadzora. 

Prošle godine je vladin Ured za novčani nadzor (FIU) opet upozorio na „izuzetnu otvorenost" njemačkog tržišta nekretnina za novac sumnjivog porijekla i od 77.252 slučaja pranja novca se njih oko 3.800 odnosi na taj sektor – a u tom slučaju onda to nije tek Rolex od „samo" dvadesetak tisuća eura. Transparency International procjenjuje kako je 2017. u sektoru nekretnina u Njemačkoj „oprano" oko 30 milijardi eura i to izgleda kao zlatni rudnik ne samo organiziranog kriminala, nego i terorističkih organizacija.

Sat Rolex - zapravo falsifikat

Ako je mušteriji "nekako nezgodno" platiti karticom, baš njemački trgovci će se potruditi ipak ga osloboditi svežnja novčanica. Tu se sad uvode još stroža pravila...

Prema novom propisu kojeg je prihvatio Bundestag ovog tjedna, praktično svaki trgovac će morati prijaviti svaku kupovinu koja prelazi iznos od 2.000 eura – prije je to bilo 10.000 eura. To se ne odnosi samo na zlatare, urare i umjetničke galerije, nego na svaki slučaj kad mušterija radije posegne za (debelim) novčanikom umjesto za karticom. Zapravo tek ovim zakonom – kojeg još mora potvrditi i Bundesrat – Njemačka uopće slijedi smjernice koje je već prije dužeg vremena postavila Europska unija u borbi protiv pranja novca.

Tiče se i novih oblika plaćanja

Zapravo sve do posljednjeg trenutka je ne samo američki koncern Apple, nego i američko veleposlanstvo u Berlinu pokušavalo spriječiti donošenje ovog zakona protiv pranja novca. Jer njime se nužno zadire i u područje novih oblika plaćanja mobitelom kao što je Apple Pay. Apple je tu svakako želio zadržati monopol na takve transakcije gdje onda Apple sklapa ekskluzivne sporazume sa pojedinim bankama i kreditnim institucijama i gdje svaka transakcija zapravo ide kroz blagajnu Applea.

Apple Pay aplikacija

Već po prirodi nadzora tokova novca, jednostavno se nije moglo zaobići i pitanje novih oblika plaćanja. A tu prije svega Apple želi zadržati monopol na svoju aplikaciju...

Njemački zakonodavac ne želi dopustiti takav monopol: i takve transakcije moraju biti otvorene nadležnim službama – kojima se ovim zakonom također daju šire ovlasti – ali to u konačnici znači i da bi pristup „sa primjerenom nadoknadom i pod primjerenim uvjetima pristupa" morale imati sve banke i kreditne institucije.

Zapravo taj NFC (Near Field Communication) je već dugo trn u oku i europske povjerenice za tržišnu utakmicu Margrete Vestager koja je primila već više žalbi na pokušaj Applea stvoriti monopol na takav oblik plaćanja preko svoje aplikacije. Apple je pak ovaj njemački zakon komentirao riječima kako „strahuje da će ovaj prijedlog zakona pogoršati uslužnost korisnika kod plaćanja i ugroziti povjerljivost podataka i sigurnost financijskih podataka". Američki koncern je naravno uvjeren kako je to sigurno samo ako se nalazi u njihovim rukama.

aš(agencije)

Preporuka uredništva