Njemačka u 2026.: Velike ambicije AfD-a

Stranka AfD je već godinama u usponu. U istočnoj Njemačkoj postala je najjača politička snaga. Istovremeno, Alternativa postaje sve otvorenije radikalnija. Njezini stranački dužnosnici koriste nacističke slogane, poziraju s rukom na srcu ispred Hitlerovog Führerbunkera, nose odjeću iz kataloga najveće njemačke neonacističke organizacije i nazivaju se "prijateljskim licem nacionalsocijalizma". To nisu samo optužbe - sami AfD-ovci te stvari objavljuju javno.

Političari AfD-a sve otvorenije se protive temeljnim vrijednostima njemačkog Ustava: naime, da nitko ne smije biti diskriminiran zbog svog podrijetla, vjere, kulture ili rase. Sve je veći broj sudskih presuda koje barem djelomično potvrđuju neustavne aktivnosti AfD-a. A sigurnosne vlasti prikupljaju sve više dokaza o agresivnoj borbi AfD-a protiv temeljnih vrijednosti društva.

Postavlja se pitanje je li Njemačka i dalje sigurna za sve ljude? Ili će uskoro postati nesigurna ako AfD dođe na vlast? Njemačka ministrica obrazovanja Karin Prien u listopadu je najavila da neće tek tako prihvatiti (moguću) pobjedu AfD-a. Izjavila je naime da će napustiti Njemačku ako AfD postane dio savezne vlade. Njezinu prabaku, Židovku, ubili su nacisti.

Što će se dogoditi ako AfD dođe na vlast u Saskoj-Anhaltu?

Sudjelovanje AfD-a u vlasti na saveznoj razini još uvijek se ne čini realno ostvarivim ciljem. Ali u pojedinim saveznim zemljama situacija je drugačija. Izbori će se 2026. održati u četiri pokrajine: dvije u istočnoj Njemačkoj, u Saskoj-Anhaltu i Mecklenburg-Zapadnoj Pomeraniji, te dvije u zapadnoj Njemačkoj, u Baden-Württembergu i Porajnju-Falačkoj. U istočnim pokrajinama AfD je daleko najjača stranka i stremi preuzimanju političke moći.

Njezin cilj nisu koalicije s drugim strankama, već samostalna vlast. To navodi i Hans-Thomas Tillschneider, zamjenik šefa Kluba zastupnika AfD-a u Saskoj-Anhaltu. On i njegova stranka imaju jasne ideje o tome što žele učiniti s političkom moći. Na upit DW-a odgovorio nam je pismeno. Projekti promicanja demokracije? Tillschneider ih naziva "programima indoktrinacije" i dodaje da ih AfD više neće financirati. Projekt "Škola bez rasizma"? Može ga se ukinuti, piše on. Javni RTV-servis? Trebalo bi ga ukinuti u sadašnjem obliku, kaže AfD-ovac.

Umjesto toga, Tillschneider i AfD usredotočuju se na nacionalizam: „Biti Nijemac trebalo bi ponovno izazvati pozitivan osjećaj“, napisao je Tillschneider za DW. Želi promjenu mentaliteta i bori se protiv svega što ne smatra njemačkim. Za njega su pop pjesme, na primjer, „besmislene, bez tradicije, međunarodne“. Inspiraciju pronalazi u američkom predsjedniku Donaldu Trumpu i mađarskom premijeru Viktoru Orbánu.

Ali prije svega, AfD želi jedno: deportirati ljude iz Njemačke. Tillschneider poziva na „ofenzivu deportacije“ kao „prvu političku mjeru“ u slučaju formiranja AfD-ove vlade. Unutar stranke, taj zahtjev se naziva „milijunska remigracija“. A budući da u Njemačkoj nema nekoliko milijuna ljudi koji su zakonski obvezni napustiti zemlju, postavlja se pitanje: koga točno AfD želi deportirati?

Stručnjaci i promatrači slažu se oko jedne stvari: AfD neće ublažiti svoje stavove ako dođe na vlast. "Pretpostavljam da bi AfD u vladi dodatno utvrdio i profesionalizirao svoj radikalizam", predviđa Matthias Quent u intervjuu za DW. On je profesor na Institutu za demokratsku kulturu Sveučilišta Magdeburg-Stendal. "Posebno u Saskoj-Anhaltu, u kojem djeluje jedan od ogranaka AfD-a koji su najviše ekstremno desni. Tamo nema snaga koje bi željele drugačiji kurs."

Quent očekuje da će, ako AfD bude sudjelovao u vlasti, stranka pokušati unijeti vlastite radikalne elemente u državnu službu. "Tada će postati jasno može li i dalje funkcionirati demokracija u situaciji u kojoj u vladi sudjeluje i ekstremna desnice."

U policijskom radu, obavještajnim službama, donošenju saveznih zakona i važnom Bundesratu (gornji dom Njemačkog parlamenta) - AfD bi bio zastupljen u svim tim tijelima. A u Saskoj-Anhaltu bi, kao stranka koju sigurnosne vlasti smatraju "potvrđeno desničarskom ekstremističkom", čak bila odgovorna za borbu protiv ekstremizma.

Stoga vlasti sada raspravljaju o tome kako trebaju promijeniti svoje organizacijske i ustaljene rutine kako bi se pripremile za potencijalne ekstremističke napade – i to iznutra. Sudstvo u Njemačkoj također se čini ranjivim. Međutim, u demokratskoj republici ono je jamac održavanja normativnih vrijednosti. Desničarski ekstremistički elementi unutar AfD-a opetovano napadaju njegovu neovisnost. U saveznoj državi Tiringiji već uspješno koriste svoju političku moć kako bi blokirali popunjavanje ključnih pravosudnih pozicija – onih sudačkih.

Temeljni demokratski konsenzus i dalje postoji u centru društva

Uspjeh na pokrajinskim izborima u 2026. u Njemačkoj, u konačnici bi bio samo privremeni korak za AfD na putu do njihovog cilja, rekao je David Begrich u intervjuu za DW. On radi za udrugu Miteinander (Zajedno) u Saskoj-Anhaltu, koja se zalaže za demokratsku i kozmopolitsku Njemačku. „Vrlo je jasno da ta stranka istočne njemačke pokrajine vidi kao politički laboratorij za testiranje koliko daleko može ići u osporavanju demokratske kulture.“ Cilj je, rekao je, formirati saveznu vladu.

AfD također ima koristi od stalnog stresa kojem je društvo izloženo: „Svjedočimo sve većoj učestalosti kriza koje ljudi doživljavaju, a to dovodi do osjećaja nesigurnosti“, analizira Begrich. Političari zato moraju ozbiljno shvatiti ljude i njihova iskustva u krizama proživljenima posljednjih nekoliko godina, dodaje on.

U borbi za demokratsko društvo, Begrich inzistira na tome da se ne smije iz vida izgubiti široki centar njemačkog društva, jer u Njemačkoj, napominje on, i dalje postoji temeljni demokratski konsenzus.