Njemačka (ponovno) preuzima inicijativu za zapadni Balkan | Politika | DW | 04.03.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Njemačka (ponovno) preuzima inicijativu za zapadni Balkan

Srpski ministar vanjskih poslova Nikola Selaković je u Berlinu još jednom potvrdio ustrajnost Beograda na putu u EU. No Srbija je samo jedna točka zapadnobalkanske ofenzive koju je ponovno pokrenula Njemačka.

Susretom s Maasom, razgovorima u Odboru njemačke privrede za istočnu Europu te prije svega obraćanjem Odboru Bundestaga za Europsku uniju Selaković je domaćinima u Berlinu još jednom ukazao na privrženost svoje zemlje tzv. europskom putu. To je možda i potrebno jer svaki put kada na Surčin sleti neki avion s cjepivom iz Moskve ili maskama iz Pekinga u Bruxellesu ali i u Parizu i Berlinu se pojave dvojbe oko iskrene privrženosti Beograda.

Njemačka nema ništa protiv toga da Srbija prima cjepivo od Kine i Rusije

Vrhunac dvodnevnog Selakovićevog boravka u Berlinu je svakako bio susret s kolegom po položaju Heikom Maasom. On je, prema vlastitim riječima, još od sredine prošle godine u nekoliko navrata planirao otputovati u Beograd ali mu je korona pomrsila račune. On je, međutim, najavio posjetiti Beograd i novu zgradu njemačke ambasade "kad god se za to pruži prilika".

Pandemija je bila i tema relativno kratkog razgovora dvojice ministara a tu Maas nije propustio pohvaliti Srbiju za uspješnu strategiju kad je u pitanju cijepljenje. Na pitanje novinara smatra li spornim što Srbija nabavlja cjepivo od Kine i Rusije Maas je odgovorio samokritikom. 

Weltspiegel 02.02.2021 | Serbien Belgrad | Impfstoff aus Russland & China

Uvijek iznova tema - rusko i kinesko cjepivo u Srbiji

"Ja ne kritiziram kao neki u Njemačkoj to što Srbija od Kine i Rusije prima cjepiva. Mislim da bi mi u EU trebali više govoriti o tome kako ćemo do kraja svibnja u preko 140 zemalja isporučiti cjepiva, samo na zapadni Balkan preko milijun cjepiva a u Srbiju 300.000. Naš je problem da o tome ne govorimo dovoljno glasno", rekao je Maas i dodao, onako usput, kako je EU, gledajući po glavi stanovnika, cijepila dvostruko više građana nego Rusija i Kina.

Selaković je ukazao na to da Srbija od nikoga nije dobila cjepiva nego ih je kupila kako od Rusije i Kine tako i proizvođača sa Zapada.

Bilo je naravno riječi i o putu Srbije u EU i tu je Maas rekao kako Njemačka podržava taj put ali posebice reforme na području vladavine prava i slobode medija. Selaković je nato objasnio kako je od svog domaćina zatražio da kada šalje prigovore o reformama na planu vladavine prava Njemačka bude konkretnija te jasnije ukaže o kojim manjkavostima se radi. "To je u prošlosti pomoglo", rekao je Selaković.  

Maas je izbjegao odgovoriti na pitanje DW-a da objasni činjenicu da Srbije za vrijeme prošlogodišnjeg predsjedanje Vijećem EU-a nije otvorila ni zatvorila niti jedno poglavlje u pregovorima. "Njemačka je bila, kad je proširenje u pitanju, zaokupljana procesom otvaranja pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom", odgovorio je zaobilazno Maas.

Njemačka ozbiljno shvaća bojazni od "Velike Albanije"

Seleković je zadovoljan svojim nastupnim posjetom Berlinu i brojnim razgovorima koje je ovdje obavio. On je pred Odborom Bundestaga za EU, koji je iz pandemijskih razloga zasjedao u krnjem obliku rekao kako je Beograd privržen dijalogu s Prištinom ali da isto tako postoje "mnoge poteškoće" u ostvarenju tog dijaloga.

„Nas zabrinjavaju i sve brojnije aktivnosti koje sinkronizirano i otvoreno provode vlasti u Prištini i Tirani na realizaciji ideje o 'velikoj Albaniji', što je prijetnja ne samo za Srbiju, nego i za stabilnost čitave regije", rekao je Seleković pred Odborom za EU. I pozvao domaćina u pomoć: "Srbija  očekuje snažno i nedvosmisleno djelovanje partnera na suzbijanju takvih ambicija".

Domaćin je, kako za DW kaže član Odbora i predsjednik Parlamentarne grupe za jugoistočnu Europu Josip Juratović, "ozbiljno shvatio" bojazni iz Beograda. Juratović je ukazao na to da je Njemačka apsolutno protiv svake ideje neke Velike Albanije koja uvijek iznova kruži političkim diskursom u ovom dijelu Europe. "To je uostalom i sadržano u koalicijskom ugovoru aktualne demokršćansko-socijaldemokratske vlade", rekao je Juratović. A na to je tijekom susreta sa Selakovićem ukazao i ministar Maas.

Ugodna atmosfera ali i neugodna pitanja

Deutschland Menschen aus Bosnien die Karriere gemacht haben | Josip Juratovic

Juratović - Selaković ostavio dobar dojam

Juratović je jučerašnji nastup ministra Selakovića pred Odborom i Parlamentarnom grupom za jugoistočnu Europu (kojoj je on na čelu) ocijenio pozitivnim i uspješnim. "Ministar je kvalitetno predstavio pozitivan gospodarski razvoj i porast stranih investicija", rekao je Juratović.

No Odbor je isto tako Selakovića u Beograd otpratio s nekoliko neugodnih pitanja. Jedno se odnosi na nepopularnost Europske unije među mladima u Srbiji i pitanje što vlada u Beogradu čini kako bi se poboljšao imidž EU-a koja je daleko najvažniji investitor u ovoj zemlji. Selaković je rekao kako će vladi prenijeti ovu zabrinutost zastupnika Bundestaga.

Drugo neugodno pitanje se odnosilo na bojazan od prevelike (financijske) ovisnosti Srbije od Kine što bi se moglo negativno odraziti na približavanje Europskoj uniji. Selaković je domaćina uvjerio kako su te bojazni neosnovane te kako vlada "drži pod kontrolom" zaduženost prema Kini.

Početak proljetne diplomatske ofenzive usmjerene na zapadni Balkan

Selakovićev posjet Berlinu treba promatrati  i u svjetlu vanjskopolitičke ofenzive koju je prije dva dana najavilo njemačko ministarstvo vanjskih poslova. Jer, kako je priopćeno a to isto je u četvrtak ponovio i Maas,  "strateška suverenost" Europe je nezamisliva bez zemalja zapadnog Balkana. Zato se njemački ministar vanjskih poslova u svrhu "razmjene mišljenja" nakon susreta sa Selakovićem sljedećih tjedana u posjet prima i ministre vanjskih poslova Bosne i Hercegovine i Albanije. Kako je DW-u potvrđeno, ministrica vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Bisera Turković u Berlin dolazi sljedećeg tjedna. U ovaj niz se svrstava i posjet crnogorskog ministra vanjskih poslova Đorđa Radulovića početkom godine Berlinu.

U Berlinu znaju gdje trenutno leže frustracije zemalja zapadnog Balkana, poput BiH, koje su u nabavci cjepiva sve karte položila na EU. Zato se i ističe kako se u Bruxellesu još na početku pandemije odobreno 3,3 milijardi eura za podršku zemljama zapadnog Balkana u savladavanju posljedica koronakrize. Kasnije na jesen prošle godine je donesen još jedan gospodarski i investicijski plan ukupne vrijednosti 9 milijardi eura. Tomu treba pridodati i 70 milijuna eura za financiranje cjepiva.

Nadalje se kaže kako Njemačka "misli ozbiljno" kada je riječ o europskoj perspektivi zapadnog Balkana. Zato će ovog ljeta Berlin biti domaćin novog samita u sklopu Berlinskog procesa a u ministarstvu vanjskih poslova se nadaju "fizičkom prisustvu" sudionika. tada bi Berlin mogao nadoknaditi ono što je tijekom predsjedanja zbog pandemijskih uvjeta bilo propušteno.