1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
50 Jahre diplomatische Beziehungen Deutschland und China, Logo

Njemačka i Kina – problematični odnosi nakon 50 godina

11. listopada 2022

Mao i Kulturna revolucija, Xi Jinping i sustavno rivalstvo – a između je 50 godina njemačko-kineskih odnosa. Neravnopravni partneri u gospodarskom poletu koji se sve više udaljavaju.

https://p.dw.com/p/4HqYy

Koja zemlja je glavni trgovinski partner Njemačke? Kina, već posljednjih šest godina. Iz koje zemlje na njemačke fakultete dolazi najveći broj stranih studenata? Iz Kine. U zadnjem semestru ih je došlo točno 43.629. S kojom zemljom je Njemačka svoje odnose podigla na razinu „sveobuhvatnog strateškog partnerstva"? S Kinom. Na stranici njemačkog Ministarstva vanjskih poslova govori se o „velikoj raznolikosti i intenzivnosti" u njemačko-kineskim odnosima. Ali istina je i to da je Kina Njemačkoj ne samo partner i konkurent, već i „sustavni protivnik".

Ništa od svega toga se nije moglo naslutiti 11. listopada 1972. godine, kada su tadašnji njemački ministar vanjskih poslova Walter Scheel i njegov kineski kolega Ji Pengfei u Pekingu razmijenili dokumente o međusobnom diplomatskom priznanju. Narodna Republika Kina tada nije bila gospodarska supersila nego izrazito siromašna zemlja u razvoju, godinama paralizirana zbog Kulturne revolucije koju je vodio ostarjeli Mao Ce-tung, koji je u jednom krilu bivše carske palače odavno bio izgubio kontakt sa stanovništvom.

O „vanjskoj politici utemeljenoj na vrijednostima“ tada nije bilo govora. Bilo je to doba Hladnog rata. Njemačka i Europa su bile podijeljene. SAD i Sovjetski Savez nepomirljivo su stajali na suprotnim stranama. Slijedeći logiku „neprijatelj mog neprijatelja je moj prijatelj", tadašnji američki predsjednik Richard Nixon posjetio je Peking u veljači 1972. godine. Kina je prethodno zaoštrila odnose sa svojom komunističkom sestrinskom zemljom, Sovjetskim Savezom. Nixonov povijesni posjet označio je početak utrke za sklonost Pekinga. Njemačka je otpočetka bila na čelu.

Symbolbild Deutschland China
Kina je za Njemačku ne samo partner i konkurent, već i „sustavni protivnik"Foto: Imago-Images/photothek/T. Truschel

Duisburg na Putu svile

Pola stoljeća kasnije „raznolikost i intenzivnost“ u odnosima se vide na primjeru više od stotinu partnerstava između njemačkih i kineskih gradova. Na primjer između Duisburga i Wuhana, gradova koji se po veličini razlikuju koliko i Njemačka i Kina. Duisburg je grad s jedva pola milijuna stanovnika, u Wuhanu živi preko osam milijuna ljudi. Duisburg je svojevremeno otvorio i ured za Kinu kako bi se odnosi dalje intenzivirali. Pritom su odnosi već bili bliski.

Zoološki vrt u Duisburgu nije samo ponosan na svoje crvene pande, već posebno na kineski vrt s vodenim paviljonom, mostom i kipovima lavova, što je sve poklon bratskog Wuhana. Sveučilište Duisburg-Essen njeguje suradnju s kineskim partnerima.

Ali prije svega Duisburg je postao čvorište novog Puta svile. U taj njemački grad svaki tjedan dolazi 60 teretnih vlakova iz Kine. Kada je 2014. godine prvi vlak s Dalekog istoka stigao na željeznički kolodvor u Duisburgu, ukrašen vijencima, na peronu je stajao kineski predsjednik i šef partije Xi Jinping. Pored njega je bio tadašnji njemački ministar vanjskih poslova Siegmar Gabriel. To su slike iz nekih prošlih vremena.

Promjena političkog vjetra

Politički vjetar se okrenuo i postao je mnogo oštriji. Nekada je veliki broj delegacija s obje strane neprestano dolazio i odlazio u Njemačku i Kinu. Danas su susreti njemačkih i kineskih političara postali rijetki. To ima veze i s pandemijom, sa strogom kineskom strategijom „nulta stopa covida" i restriktivnim mjerama pri ulasku u zemlju. Ali ne samo s tim.

U odnosima dviju zemalja elementi partnerstva i konkurencije su se sve više gubili, a sve više je do izražaja dolazilo sustavno rivalstvo.

Bundesaußenminister Walter Scheel Amtskollege Tschi Peng Fei 1972 diplomatische Beziehung Deutschland China
11. listopada 1972. su tadašnji njemački ministar vanjskih poslova Walter Scheel i njegov kineski kolega Ji Pengfei u Pekingu razmijenili dokumente o međusobnom diplomatskom priznanjuFoto: picture-alliance/dpa

Bez obzira je li riječ o prijetnjama Tajvanu, progonu ujgurske manjine, snažnom pritisku na demokratski pokret u Hong Kongu ili agresivnoj politici Pekinga na Južnom kineskom moru: potencijal za sukob s Kinom raste. A sličnosti polako nestaju.

Različiti interesi kineskih i međunarodnih partnera kod Joint Venturea („zajednički pothvat") u Kini ranije su ovako slikovito opisivani: „Spavati u istom krevetu, ali sanjati različite snove." Ako bismo nastavili slikovito: sada djeluje kao da su Njemačka i Kina u međuvremenu krevete premjestili u različite sobe.

Sustavna konkurencija i rivalstvo velikih sila

Dugo se očekivalo da će se Kina integracijom u globalizaciju ne samo gospodarski, već i politički približiti Zapadu, kaže Bernhard Bartsch iz berlinskog Instituta za kineske studije (MERICS). „Tako su i mnogi u Kini mislili", kaže Bartsch u intervjuu za DW. Ali to se iz korijena promijenilo posljednjih godina s Xi Jinpingom. „Kina sad kaže: 'Imamo svoj sustav. I želimo promijeniti globalni poredak i odgovarajuća pravila igre'. Oni više ne žele priznati i prihvati sustav kojim, smatra Kina, dominira Zapad."

Šef države i partije Xi Jinping formulirao je ambiciozan plan za svoju zemlju: do 100. godišnjice od osnivanja Narodne Republike Kine 2049. godine ona bi trebala biti zrela, moderna, socijalistička sila, sposobna da postavlja i oblikuje pravila, gospodarski i tehnološki na svjetskom vrhu. S ambicijom da bude u centru svjetskog poretka Kina automatski dolazi u sukob s dosadašnjom hegemonističkom silom SAD.

Za Njemačku je to problematično. Sukob se događa između najvažnijeg njemačkog trgovinskog partnera i najmoćnijeg njemačkog saveznika. Stručnjak za Kinu Bartsch zaključuje: „Njemačka i Europa su u situaciji u kojoj se sve češće postavlja pitanje: na čijoj smo strani?“ Za vrijeme mandata kancelarke Merkel Berlin je pokušavao izbjeći donošenje odluke o tome, kaže Bartsch. Ali u međuvremenu je jednu takvu odluku sve teže izbjeći. „Političko objašnjenje za to je da veze Njemačke s Kinom i sa SAD-om nisu jednake. Njemačka je mnogo bliža SAD-u nego Kini. Ali i pored toga mogućnosti koje otvaraju veze s Kinom ne treba ostaviti neiskorištenima", smatra Bartsch.

Robert Habeck
Robert Habeck: „Naivnost u odnosu na Kinu je prošlost"Foto: Kay Nietfeld/dpa/picture alliance

Borba za distancu

U međuvremenu je jasno da se Berlin distancira od Pekinga. Ministar gospodarstva i vicekancelar Robert Habeck je već najavio drugačiju trgovinsku politiku prema Kini. Sredinom rujna na završetku sastanka ministara gospodarstva skupine G7 Habeck je izjavio: „Naivnost u odnosu na Kinu je prošlost."

Još krajem svibnja Habeck je odbio dati jamstva koncernu Volkswagen za investicije u Kini. Šok za privredu. Desetljećima je tom koncernu kroz investicije i izvozna jamstva bio olakšavan posao s Kinom. Zadnjih nekoliko desetljeća njemačko-kineski odnosi su prije svega gospodarski odnosi, koji cvjetaju. Njemačke šefove vlada na njihovim putovanjima u Kinu redovito prate velike delegacije poduzetnika, slavila su se potpisivanja novih ugovora o suradnji. U Kini je trenutno aktivno oko 5.000 njemačkih tvrtki koje su tamo uložile oko 90 milijardi eura.

Danas je raspoloženje loše. Europska gospodarska komora u Kini sredinom rujna se požalila da je gospodarstvo sve više ispolitizirano. „Dok je Kina nekada oblikovala globalizaciju, danas se smatra manje uračunljivim partnerom, manje pouzdanim i manje efikasnim", navodi se u dokumentu Komore.

„Živimo daleko jedni od drugih"

Predsjednik Europske gospodarske komore u Kini Jörg Wuttke za DW kaže da „između Europljana i Kineza jedva da još ima razmjene". Kineski dužnosnici skoro više uopće ne dolaze u Europu. Isto tako sve manje njemačkih studenata odlazi u Kinu. „To znači da živimo daleko jedni od drugih“, zaključuje Wuttke.

Socijaldemokratska zastupnica u njemačkom Bundestagu Dagmar Schmidt je kao članica njemačko-kineske parlamentarne skupine imala direktan uvid u proces otuđenja. „Kada sam 2014. godine postala parlamentarna zastupnica još uvijek smo imali vrlo živu razmjenu. Primili smo brojne delegacije iz Kine, razgovarali i diskutirali", prisjeća se Dagmar Schmidt u intervjuu za DW.

Ali, onda su susreti postajali sve rjeđi – i dosadniji. „Nije se više tako slobodno razgovaralo, samo su naglas čitali što je napisano, sve je bilo mnogo kontroliranije. S pandemijom se razmjena dodatno pogoršala. Povremene video konferencije jednostavno nemaju istu kvalitetu kao direktni susreti."

Istina je da se Europa i Kina nalaze na suprotnim krajevima svijeta, ali na 50. godišnjicu od uspostavljana diplomatskih odnosa čini se da se ta udaljenost još više povećala.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu

Preskoči sljedeće područje Više o ovoj temi
Preskoči sljedeće područje Srodne teme