Njemačka i Japan žele se zajedno naoružavati

Njemačka i Japan žele zajedno krenuti novim putem. Da su u aktualnoj svjetskoj situaciji, obilježenoj ratom u Ukrajini i u Iranu, potrebni novi pristupi, pokazuje već i ruta kojom je njemački ministar obrane letio prema Japanu. U prošlosti je najkraća ruta do Japana obično vodila preko Rusije. Međutim, zrakoplov Konrad Adenauer A350 njemačkog ministra obrane izabrao je putanju prema Tokiju koja je vodila preko Sjevernog mora, a potom prolazila između ruskog poluotoka Kamčatke i američke savezne države Aljaske.

U Japanu su ministar obrane Boris Pistorius i njegov japanski kolega Shinjiro Koizumi razgovarali u pomorskoj bazi Yokosuka, gdje je stacionirana i Sedma flota američke mornarice. Koizumi je rekao kako je danas gotovo nemoguće da jedna država sama reagira na svjetska događanja: „Značaj bliske suradnje između zemalja - istomišljenika poput Japana i Njemačke danas je veći nego ikada.“

Pistorius je rado prihvatio tu ideju i izjavio: „Iako su naše zemlje udaljene 9.000 kilometara zračne linije, za obje vrijedi isto uvjerenje – snaga prava." Obojica ministara naglasili su vrijednosti koje dijele njihove države, poput očuvanja međunarodnog prava i slobode plovidbe.

Sličan put

Njemačka i Japan postali su prave demokracije tek nakon Drugog svjetskog rata. Prije toga je nacistička Njemačka opustošila prije svega Europu, a imperijalni Japan Aziju. Nakon 1945. vojsci je u obje zemlje dodijeljena samo sporedna uloga. Bundeswehr je osnovan tek 1955. godine i zasniva se na konceptu „građana u uniformi“, odnosno vojnika koji djeluju odgovorno i ne izvršavaju slijepo naređenja. Japan je usvojio pacifistički Ustav i svoju vojsku naziva „Samoobrambene snage". Obje zemlje dobile su sigurnosna jamstva Sjedinjenih Američkih Država kao najmoćnije vojne sile, uključujući i nuklearni štit.

Međutim, početkom 21. stoljeća puno toga se promijenilo. Rusija je 2022. započela agresorski rat protiv Ukrajine. Rastuće ambicije Kine za dominacijom u Indo-Pacifiku dovele su do značajnog naoružavanja Japana. Pouzdanost sigurnosnog jamca SAD-a dovedena je u pitanje otkako se američki predsjednik Donald Trump 2025. po drugi put vratio u Bijelu kuću.

Tokio i Berlin reagirali su na ove promjene. Tadašnji njemački kancelar Olaf Scholz 2022. godine najavio je „prekretnicu" (Zeitenwende), koja podrazumijeva veća ulaganja u sigurnost.

Japan se posljednjih godina postepeno udaljava od svoje pacifističke ustavne doktrine. Godine 2022. revidirao je svoju nacionalnu strategiju obrane i sigurnosti. Japanska premijerka Sanae Takaichi želi izmijeniti članak 9. japanskog Ustava prema kojem se Japan „zauvijek" odriče vođenja rata. Također planira povećati izdvajanja za obranu na najmanje dva posto bruto domaćeg proizvoda.

Sigurnost Europe i Indo-Pacifika

Sigurnost Europe usko je povezana sa sigurnošću Indo-Pacifika, naglasili su ministri obrane u vojnoj bazi Yokosuka. U pozadini su bila vidljiva dva japanska razarača. Ipak, jasno je da Njemačka i Japan, zbog geografske udaljenosti i ograničenih vojnih kapaciteta, mogu jedna drugoj pružiti samo ograničenu međusobnu podršku u slučaju krize.

Zbog toga se vojna suradnja fokusira na zajedničke vježbe mornarice, zračnih snaga i medicinskih službi. Sporazum o uzajamnoj logističkoj podršci (Acquisition and Cross-Servicing Agreement – ASCA) omogućava vojskama međusobno snabdijevanje gorivom, opremom i materijalima. Japan ima ASCA sporazume s osam zemalja, među kojima su, pored Njemačke i SAD-a, i Australija, Kanada, Francuska, Velika Britanija, Italija i Indija.

Suradnja u naoružanju

Njemačka također traži nova područja suradnje. Ministar Pistorius želi s Japanom razgovarati o usklađivanju proizvodnje i nabavci naoružanja. Sigurnost i obrana nisu samo političko pitanje, već i gospodarsko i društveno, rekao je on pred Japanskom vanjskotrgovinskom komorom: „Bez sigurnosti nema prosperitetnog gospodarstva, a bez gospodarstva nema sigurnosti."

Na putovanju su ga pratili direktori šest njemačkih tvrtki s područja vojne industrije. Njemačka želi više. Do sada je između Europe i Japana postojala samo dugogodišnja suradnja između Airbus Helicoptersa i japanske tvrtke Kawasaki Heavy Industries što se tiče helikoptera – i ništa više.

To ima i povijesne razloge. Smrtonosno oružje Made in Japan dugo se nije smjelo izvoziti - sve do 2014. godine. Ta pravila su od rata u Ukrajini postepeno ublažavana. Ipak, vojna proizvodnja u velikim japanskim tvrtkama poput Kawasakija ili Mitsubishija često čini samo mali dio ukupne gospodarske snage.

Dug put do suradnje

S obzirom na novu sigurnosnu situaciju, Japan već nekoliko godina traži nove partnere – a Njemačka se nameće kao jedan od njih. Ministar Pistorius je više puta naglasio veliko povjerenje u Japan, rekavši kako posebno cijeni japansku pouzdanost. Obje zemlje imaju snažnu industriju i veliki broj visokotehnoloških kompanija.

Njemačka je još 2010. godine klasificirala Japan kao „partnera sličnog NATO-u“, što je omogućilo širok spektar izvoza naoružanja i blisku suradnju. Od 2021. na snazi je i bilateralni sigurnosni sporazum, koji regulira razmjenu povjerljivih informacija, uključujući i one vezane za vojnu opremu. Za 2026. planirani su dodatni susreti.

Ministar Pistorius je od 2023. već dva puta posjetio Japan. Hoće li to biti dovoljno i za veće uključenje privatnog sektora, ostaje neizvjesno. Ipak, obje vlade pokazuju odlučnost u pravcu snažnije suradnje. Pistorius u tom kontekstu smatra da postoji „mnogo veći potencijal“.