Njemačka i Iran: u dobrim i lošim vremenima | Politika | DW | 12.05.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Njemačka i Iran: u dobrim i lošim vremenima

Dok se SAD i Iran međusobno časte nazivima poput „velika sotona“ ili „država nitkova“, Njemačka i Iran i dalje simpatiziraju jedno s drugim. Čak i u ovim teškim vremenima.

„Tradicionalni, višedimenzionalni, opterećeni" – tim riječima opisuje stručnjak za Iran Adnan Tabatabai njemačko-iranske odnose. Tradicionalni zato što odnosi između njemačkih i iranskih intelektualaca postoje još od vremena pisaca Goethea i Hafiza prije 200 godina. Višedimenzionalni jer odnosi postoje na kulturnoj, političkoj, društvenoj i gospodarskoj razini. A opterećeni zato što između Njemačke i Irana postoje razlike na području unutarnje i vanjske politike, u znatnoj mjeri i zbog držanja Irana prema Izraelu. 

No unatoč tim poteškoćama, odnosi Njemačke i Irana su već dugo vremena obilježeni posebnom simpatijom koja je preživjela razne povijesne i političke razvoje.

Dobrodošli saveznik

Za vrijeme Prvog svjetskog rata, kada su Velika Britanija i Rusija okupirale Iran, Njemačka je za Teheran bila dobrodošla protuteža. Nijemci nisu bili ni kolonijalna sila niti agresor i zato su u toj zemlji uživali simpatije. Za vrijeme Drugog svjetskog rata iranski šah Reza Pahlavi je čak gajio određene simpatije za Adolfa Hitlera.

1952. godine Njemačka je uspostavila diplomatske odnose s Iranom i idućih godina odigrala važnu ulogu u industrijalizaciji te zemlje. Strojevi „Made in Germany" bili su vrlo cijenjeni – a cijene ih i danas.

Njemačka je postala najvažniji gospodarski partner Irana. Tada su politički odnosi bili neopterećeni, kaže njemačko-iranski politolog Ali Fathollah-Nejad. „Tada nije postojao problem političke konfrontacije, posebno zato što je Iran bio glavni saveznik SAD-a u Perzijskom zaljevu", objašnjava ovaj stručnjak za Iran pri Njemačkom društvu za vanjsku politiku. „Zato je bio geopolitički bez konflikata, jer je jasno pripadao zapadnom klubu", nastavlja Fathollah-Nejad - i to unatoč masivnim povredama ljudskih prava u šahovom režimu.

Bundeskanzler Helmut Schmidt im Iran 1975

Njemački kancelar Helmut Schmidt posjetio je Iran 1975. i susreo se sa šahom Rezom Pahlavijem

Napetosti nakon revolucije

Islamska revolucija iz 1979. promijenila je iz temelja vlast u Iranu. Šah je svrgnut, a bivša konstitutivna monarhija pretvorena je u „Islamsku Republiku". Revolucija je imala jasna antizapadna obilježja, a njemačko-iranski odnosi su djelomično bili opterećeni velikim napetostima. No kontakt nije prekinut. Obje strane su se trudile održati otvorenima diplomatske, ali i druge kanale, kaže Fathollah-Nejad. „Tu je bilo više razmjene nego što bi se to dalo naslutiti tijekom 80-ih godina za vrijeme rata između Irana i Iraka", kaže stručnjak za Iran. „Amerikanci su uvijek davali prednost tvrđem nastupu, dok su Europljani i Nijemci vodili računa o tome da mogućnosti za razgovor ostanu otvorene."

Njemačko-iranski odnosi dobili su veće pukotine početkom 90-ih godina. Tada su po nalogu iranske tajne službe u jednom grčkom restoranu u Berlinu ubijena četiri iransko-kurdska političara u egzilu.

Promjena kroz približavanje

Početkom 2000. objavljeno je da Iran ima atomski program koji je već znatno uznapredovao. Međunarodna zajednica je izvršila pritisak na Iran. Vijeće sigurnosti UN-a i EU uveli su sankcije koje su postupno prerasle u gustu mrežu kaznenih mjera. Za usporedbu: Njemačka je sredinom 2000. u Iran izvezla robe u vrijednosti od pet milijardi eura, a do 2013. izvoz je pao na 1,8 milijardi eura. 

Iran Graffiti von Ruhollah Khomeini in Teheran

Ajatolah Homeini bio je prvi šef iranske države nakon Islamske revolucije

2015. je s Iranom sklopljen sporazum o njegovom nuklearnom programu, nakon čega su sankcije 2016. velikim dijelom ukinute. Njemačka je tu vidjela šansu za ponovno oživljavanje odnosa. Pod motom „Promjene kroz približavanje i trgovinu" tadašnji je njemački ministar gospodarstva Sigmar Gabriel (SPD) kao prvi zapadni političar posjetio Iran. S njim je putovala i velika gospodarska delegacija. Nakon dugogodišnjih sankcija obje strane su polagale velike nade u ponovne tijesne gospodarske odnose. Računica Nijemaca je bila: trgovinom i gospodarskim razvojem željelo se utjecati i na društvene i političke odnose u zemlji, na koje se i dalje kritički gledalo.

Po mišljenju Fathollah-Nejada ta strategija nije uspjela. Umjesto da iskoristi svoj gospodarski i politički utjecaj na iranske elite kako bi navela Teheran na promjenu kursa, Njemačka je previše vodila računa o svojim gospodarskim interesima.

Adnan Tabatabai na njemačku strategiju ne gleda tako kritički: „Ne smije se očekivati da se već nakon godinu dana ponovne uspostave gospodarskih odnosa nešto promijeni." On upozorava da su za ozbiljne političke i društvene promjene potrebne godine, a možda čak i desetljeća.

Američki pritisak na njemačke tvrtke

Ponovno oživljavanje njemačko-iranskih gospodarskih odnosa otežano je zbog sankcija SAD-a. 2018. se Washington potpuno povukao iz nuklearnog sporazuma i uveo – protupravno – jednostrane stroge sankcije protiv Irana. Mnoge njemačke tvrtke su se u strahu od američkih kazni povukle s iranskog tržišta, dok je politički Berlin istodobno naglašavao da želi spasiti nuklearni sporazum.

Iran Deutschland Beziehungen Bundeswirtschaftsminister Sigmar Gabriel

Tadašnji ministar gospodarstva Sigmar Gabriel posjetio je Iran 2015., kratko nakon sklapanja nuklearnog sporazuma

Zbog dominantnosti SAD-a u međunarodnom financijskom i bankovnom sektoru mnogi njemački poduzetnici si ne mogu priuštiti angažman u Iranu, kaže Fathollah-Nejad. I tako Iran nije uspio ostvariti gospodarsku korist od svog poštivanja sporazuma.

Neizvjesna budućnost

Dakle, budućnost njemačko-iranskih odnosa u velikoj mjeri ovisi o razvoju odnosa između SAD-a i Irana, razvoju u iranskim susjednim državama i odnosu Irana prema Izraelu. Kada bi došlo do sukoba između Irana i Izraela, to bi teško opteretilo njemačko-iranske odnose. „Tada Europa više ne bi mogla nastaviti pružati svoju diplomatsku i političku podršku koju je do sada iskazala prema Teheranu", kaže Fathollah-Nejad.

On smatra opasnim i ako Iran djelomično otkaže nuklearni sporazum: „Jer Iran mora paziti da ne izgubi tu važnu podršku Europe."

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic