Njemačka i Francuska u znaku prosvijeda protiv koronskih mjera | Politika | DW | 02.08.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

pandemija

Njemačka i Francuska u znaku prosvijeda protiv koronskih mjera

U Francuskoj i Njemačkoj su održane velike demonstracije protiv vladinih pandemijskih mera. U Francuskoj se prosvijedovalo u mnogo gradova, u Njemačkoj je prosvijed bio koncentriran na Berlin.

Prosvijedi u Berlinu

Prosvijedi u Berlinu

U Berlinu su održane demonstracije (1.8.) koje je organizirao nemački pokret „Querdenkera“ (Querdenker – njem. riječ koja označava one koji razmišljaju drugačije od većine, nelinearno, paralelno). Gradske vlasti su zabranile ove demonstracije, ali se i pored toga na ulicama Berlina okupilo oko 5000 ljudi – točno na godišnjicu velikih demonstracija protiv vladinih mjera iz 2020. godine.

Pokret "Querdenkera" traži da vlada bezuvijetno poštuje njemački Ustav i tvrdi da je ograničavanje osnovnih prava u okviru mjera protiv korone – protuustavno.

Njemačka vlada pak tvrdi da pokretu Querdenkera nije stalo do argumentirane kritike pandemijskih mera, već da on želi destabilizirati državu.

"Dobri" i"loši" demonstranti?

U Berlinu je na ulicama bio i veliki broj policajaca, dijelom s teškom opremom za razbijanje demonstracija. Sudionici prosvijeda su najavili da će se pridržavati higijenskih mjera kao što je držanje distance i stavljanje maski u slučaju da se minimalno rastojanje ne može održati. Tokom prosvijeda to međutim nije činjeno - ljudi su bili usko stisnuti jedan uz drugog i gotovo nitko nije nosio masku za lice.

Demonstracija Kverdenkera u Berlinu

Demonstracija Kverdenkera u Berlinu

Jedan od razloga za bijes demonstranata je bila upravo zabrana ovih demonstracija nakon što je 24. lipnja u glavnom gradu Njemačke održana Parada ponosa – CSD – s identičnim higijenskim mjerama, koje u nekim situacijama nije bilo moguće u potpunosti provesti. Protivnici vladinih pandemijskih mjera smatraju da u Nemačkoj vlast, uz podršku velikih medija, razlikuje „dobre" i „loše", odnosno, poželjne i nepoželjne demonstracije i tako ne primjenjuje iste kriterije za sve.

Oko 600 hapšenja

Na jučerašnjim demonstracijama je zabilježen veliki broj pojedinačnih sukoba policije i demonstranata. Demonstranti su bili raspoređeni na više gradskih punktova, ometajući promet. Tako decentraliziran prosvijed je bilo veoma teško kontrolirati.

Policija se služila metodima zastrašivanja, uz stalno nadletanje helikoptera; na ulice su tokom ranog poslijepodneva izašla oklopna vozila i cisterne s vodenim topovima, koji do kraja dana ipak nisu korišteni. U nekoliko slučajeva su prosvijednici obarani na zemlju, a neki su odnošeni s mjesta demonstracija.

Među demonstrantima je bilo mnogo onih koji nisu štedjeli s uvredama na račun policajaca, što je stvaralo dodatnu napetost. Rezultat na kraju dana: oko 600 demonstranata je privedeno, dok je veći broj policajaca povrijeđen.

Francuska: "Žuti prsluci" ponovo u akciji

Tokom vikenda su se "Žuti prsluci" vratili na ulice Francuske. Na masovnim prosvijedima protiv obaveznog cijepljenja za određena zanimanja, u više od 150 gradova u čitvoj zemlji, mnogi demonstranti su nosili takve prsluke. Time su podsjetili na val prosvijeda koji je započeo u studenom 2018. i doveo predsjednika države Emmanuela Macrona u tešku unutarnjepolitičku krizu.

Tada je na ulicama bilo oko 300.000 demonstranata - a ovog vikenda je prema zvaničnim podacima bilo više od 200.000 ljudi. To je bitno povećanje u odnosu na dva protekla vikenda kada je - prije odluke parlamenta - na ulicama bilo nešto više od 100.000 ljudi.

Posvijed protiv najnovijih mjera dolazi iz svih dijelova društva.

Zov slobode

"Liberté" je riječ koju su mnogi nezadovoljnici napisali na svoje plakate jer u mjerama vlade vide napad na slobodu. U Francuskoj je uvedena obaveza cijepljenja za zdravstvene radnike i njegovatelje kao i za vatrogasce, a zdravstvena putovnica se mora pokazivati između ostalog i u restoranima i vlakovima: odredbe o koroni su vrlo pooštrene.

Prosvijednici sa žutim prslucima u Montpellieru

Prosvijednici sa žutim prslucima u Montpellieru

Većina stanovništva je za kurs vlade, ali i prosvijedi nailaze na odobravanje: prema reprezentativnoj anketi instituta ifop, 35 posto ispitanih podržava demonstrante ili ima simpatije za njih.

Vlada se nada u Ustavni sud

Zasad nema naznaka da bi francuska vlada mogla promijeniti svoj kurs. Ujmesto toga, njeni predstavnici traže od demonstranata umjerenost. Ministar zdravlja Olivier Veran je za vikend na Twitteru objavio video-snimku agresivnih demonstranata u Montpellieru koji napadaju mobilni centar za testiranje jednog apotekara. I u drugim gradovima je bilo pojedinačnih sukoba.

Zakon zbog kojeg se prosvjeduje je izglasan u parlamentu i trebalo bi stupiti na snagu 9. kolovoza. U četvrtak (5.8.) bi trebao preskočiti i posljednju prepreku - kontrolu Ustavnog suda.

A. Noll/sb (agencije)

Pratite nas i preko DW-aplikacije za Android