Njemačka želi postati nestalna članica u Vijeću sigurnosti

Njemačka se kandidirala za jedno od dva mjesta u najmoćnijem tijelu Ujedinjenih naroda – Vijeću sigurnosti. Međutim, izbor je daleko od toga da bude formalnost – čak i za jednog od glavnih financijskih donatora UN-a.

Sasvim je moguće da će odluka 193 države članice Ujedinjenih naroda u srijedu (3. lipnja) o tome hoće li Njemačka sedmi put ući u Vijeće sigurnosti UN-a biti vrlo neizvjesna.

Ministar vanjskih poslova Johann Wadephul (CDU) od petka boravi u New Yorku te u brojnim razgovorima pokušava uvjeriti još neodlučne države da svoj glas daju Njemačkoj. „Kada je riječ o globalnim krizama, Njemačka želi unijeti svoju težinu. To priliči trećem najvećem gospodarstvu svijeta“, rekao je Wadephul. Nije isključeno da bi u idućim danima u prvi plan mogla doći i vanjskopolitička pregovaračka sposobnost kancelara Friedricha Merza.

U konačnici, riječ je o mjestu u najmoćnijem tijelu svjetske organizacije: Vijeće sigurnosti može uvoditi sankcije, donositi odluke o embargu na oružje, slati mirovne misije (tzv. plave kacige) ili odobravati vojne operacije.

Izborna kampanja i neformalni dogovori

U njemačkom Ministarstvu vanjskih poslova pomno se prati koje bi države još mogle biti uvjerene da glasaju za Njemačku. Posebna pozornost posvećuje se zemljama koje su nedavno promijenile vladu – gdje se možda više ne drže dogovora prethodne administracije.

Kupovina glasova se, kako tvrde, ne prakticira. Ipak, priznaje se da postoje međusobni dogovori – po načelu: podrži mene za Vijeće sigurnosti, a mi ćemo podržati tebe za neku drugu važnu funkciju.

Problem je u tome što je glasanje tajno pa se ne može provjeriti jesu li države održale svoja obećanja. Prema procjenama stručnjaka UN-a, od 10 do 15 posto takvih obećanja na kraju se ne ispuni.

Njemačka se kandidira u regionalnoj skupini „Zapadna Europa i ostali“ za jedno od dva mjesta koja se oslobađaju za razdoblje 2027./2028. Po tradiciji, Njemačka se kandidira svakih osam godina. Savezna Republika Njemačka dosad je šest puta bila članica, posljednji put 2019. i 2020. godine. Prema diplomatima, Njemačka do sada nikada nije izgubila na izborima.

Za izbor u Općoj skupštini UN-a potrebna je dvotrećinska većina od 193 države članice. Budući da Afganistan i Venezuela trenutačno nemaju pravo glasa, potrebna većina iznosi 128 glasova.

Kakve su šanse Njemačke?

Prema mišljenju stručnjaka, očekuje se tijesna utrka. Njemačka se natječe protiv Portugala i Austrije. Problem za njemačku vladu predstavlja činjenica da je Austrija svoju kandidaturu najavila još 2011., a Portugal 2013. godine, dok je Berlin to učinio tek 2020.

U prilog Njemačkoj ide činjenica da je članica EU-a i NATO-a (Austrija nije) te da se smatra pouzdanim partnerom. Njezina uloga donatora dodatno je porasla nakon povlačenja SAD-a iz mnogih organizacija UN-a. S druge strane, prednosti protukandidata mogle bi joj otežati posao: Portugal je također član EU-a i NATO-a te ima snažne povijesne i kulturne veze s Afrikom i Latinskom Amerikom.

Prednost Austrije mogla bi biti njezina neutralnost – Rusija i Kina u njoj bi mogle vidjeti prihvatljivijeg partnera. Također se pretpostavlja da neke zemlje zbog njemačkog stava prema Izraelu u ratu u Gazi ne žele vidjeti Njemačku u Vijeću sigurnosti.

Proba za Merza

U slučaju neuspjeha, u Njemačkoj bi se, posebno iz oporbe, moglo otvoriti i pitanje odgovornosti kancelara Friedricha Merza. Čak su i unutar njegove stranke postojale kritike zbog toga što prošlog rujna nije sudjelovao na općoj raspravi UN-a u New Yorku, gdje je, prema tim ocjenama, mogao promovirati njemačku kandidaturu.

Teoretski, Njemačka bi se mogla ponovno kandidirati za sljedeći mandat 2028./2029. Međutim, zbog dugotrajnog procesa kandidature, za to mjesto već postoje drugi kandidati koji godinama vode kampanju i koji bi mogli biti nezadovoljni ako se Njemačka ponovno uključi.