1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Njemački akademski ured za inozemstvo stipendira strane studente

Klaus Daghmann21. listopada 2005

Broj stranih studenata na njemačkim sveučilištima sve je veći zahvaljujući DAAD stipendijama.

https://p.dw.com/p/9ZuE
Njemačka sveučilišta otvaraju svoja vrata inozemnim studentima
Njemačka sveučilišta otvaraju svoja vrata inozemnim studentimaFoto: AP

Ovog je tjedna na većini njemačkih sveušilišta počeo zimski semestar. Među studentima prve godine nalazi se i oko 40 maturanata škola izvan Njemačke kojima je Njemački akademski ured za inozemstvo (DAAD) dodijelio stipendije.Za Andreja Avrama prije dva tjedna je počeo novi period života -ovaj se smeteni i zbunjeni 19-godišnjak preselio iz Bukurešta u Berlin kako bi studirao politiku. Ova dva tjedna, kaže on, bila su prilično teška, no u snalaženju i borbi sa stresom pomaže mu humor: „Osjećam se pomalo dezorijentirano, moram se još priviknuti da ne živim više s roditeljima, da sve moram sam uključujući kupovinu, kuhanje i glačanje. Puno je teže no što sam očekivao ali nadam se da ću se naviknuti - na primjer izglačati si majicu.“ Iako Rumunj od glave do pete, Andrej Avram besprijekorno govori njemački. Pohađao je školu na njemačkom jeziku u Goethe institutu u Bukureštu, tako da sad posjeduje svjedodžbu koja je priznata i u Rumunjskoj i u Njemačkoj. U školi su mu predložili da se prijavi za DAAD program koji dodjeljuje stipendije istaknutim maturantima njemačkih škola u inozemstvu.Naravno mogao je studirati politiku i u Rumunjskoj, ali kaže: „Tamo još uvijek predaju profesori, koji su u prošlosti prošli partijsku školu i bili članovi komunističke partije. Tako da čovjek ne može očekivati da će ga ti ljudi naučiti principima demokracije. Profesori bi trebali biti uzor studentima i djelovati na njih poticajno, a tamošnji profesori to ni u kome slučaju nisu.“

Studenti iz cijelog svijeta

Andrej Avram je jedan od oko 40 DAAD stipendista, koji su u inozemstvu stekli svjedodžbu prema Njemačkim standardima. Osim istočnih europljana, mnogi dolaze iz Južne Amerike i Turske, a kvalificiralo se i nekoliko sudenata i studentica iz Egipta. Jedna od njih je i Nevine Dimitri, 18-godišnjakinja koja je odlučila studirati elektrotehniku. Mjesto studiranja je, kao i svi ostali stipendisti, mogla sama izabrati: „Prvo sam provjerila kakvu reputaciju uživaju pojedina sveučilišta i koja imaju najbolje programe elektrotehnike, a onda sam čula da se mnogo Egipćana nalazi u Darmstadtu. Mislila sam, na početku, u prvom semestru je sve puno lakše kad imaš svoje sunarodnjake oko sebe.“Nevine Dimitri, Andrej Avram i ostali stipendisti dobivaju 615 eura mjesečno u periodu od pet godina. DAAD plaća put u Njemačku te razliku u slučaju ako je stanarina viša od 200 eura. Organiziran je i vikend upoznavanja u kojem se pomaže studentima obaviti birokratske formalnosti.

Jezik jedini problem

DAAD program je relativno nov. Tek od 2001. se podupiru učenici njemačkih škola u inozemstvu, a to je i jedina DAAD stipendija koja se dodjeljuje studentima prve godine. Ulrich Lins, koji se brine o programu, oduševljen je sudionicima: u inozemstvu nisu samo dobro naučili jezik već su i stekli znanje o Njemačkoj. Lins je stoga veoma zadovoljan jer se u zadnje vrijeme sve više ljudi odlučuje na studij u Njemačkoj o čemu govori: „U nekim državama centralne i istočne Europe ekonomski uvjeti promijenili su se na bolje pa sada roditelji sami mogu financirati studij. Prema tome, iznimno je važno promovirati naše škole u inozemstvu jer one služe kao odskočna daska za studij u Njemačkoj. Strancima olakšavaju pristup sveučilištima u Njemačkoj, a jedina prepreka im ostaje savladavanje jezika.“Jezik zna biti prepreka kod mnogih stranih maturanata, pa čak i kod onih odgojenih u obiteljima u kojima se govori njemački. Kao na primjer kod Philipa Schulera Hillmera iz Čilea. Ovaj je 19-godišnjak odlučio u Munchenu studirati nešto tipično njemačko - pivarstvo. Nakon studija planira se vratiti u Čile i animirati tamošnju skromnu pivarsku industriju. „To je cilj, u svakom slučaju. Vjerojatno isprva neće biti lagano, no moguće je početi u nekoj maloj pivari, pa s vremenom možda čak i posjedovati svoju. To bi bilo najbolje.“