Njemačka blokirana do izbora?

Kada bi Nijemci mogli izravno birati kancelara, za Gerharda bi Schrödera glasovalo 42 posto ljudi, dok bi se 34 posto građana odlučilo za šeficu CDU-a Angelu Merkel. Je li Njemačka spremna za ženu na čelu vlade? Što će eventualna smjena vlasti u Berlinu predstavljati u europskoj politici? Hoće li se promijeniti odnos Njemačke prema pojedinim međunarodnim temama? Kako su zbivanja u Njemačkoj odjeknula u inozemstvu?

«Schröder je veliki umjetnik preživljavanja, kao što je to 2002. i dokazao kada ga je od poraza spasila kombinacija između kriznog menadžmenta kod velikih poplava i antiameričkog držanja u iračkoj politici. No, izostao je ekonomski rast, a vlastiti su sljedbenici protiv njegovog hitno potrebnog paketa reformi tržišta rada i to će ga vjerojatno srušiti» komentira lijevo orijentirani britanski «The Guardian». Ovo što se trenutno događa socijaldemokratima u Njemačkoj nije nikakav poraz, neko slom, pravi potres - ocijenio je milanski «Corriere della sera». Prema pariškom «Le Mondeu» razdoblje nesigurnosti koje počinje u Njemačkoj nije dobra vijest za Europu. List ističe kako su kršćanski demokrati sigurno jednako tako europski kao i socijaldemokrati ili zeleni, no buduća njemačka vlada, svejedno koje boje, neće odmah biti u stanju europskoj arhitekturi dati novi impuls koji joj je hitno potreban. Osobito, ako u Francuskoj i Nizozemskoj pobijede protivnici europskog ustava. Jer, smatra ovaj francuski list, od Britanaca, koji će u sljedećem razdoblju predsjedati Europskom unijom ne mogu se očekivati vlastite inicijative koje će ponovno pokrenuti ustavni projekt. Najava prijevremenih izbora u Njemačkoj šokirala je Bruxelles. U sjedištu europske administracije smatraju da do izbora, koji bi prema sadašnjim procjenama trebali biti sredinom rujna, vjerojatno neće biti ozbiljnijih pomaka u sporu oko ispunjavanja kriterija gospodarske stabilnosti i proračunske discipline. Iz Europskog povjerenstva međutim upozoravaju da bez obzira na predizbornu kampanju vlada u Berlinu ne smije zanemariti svoje obveze i odgovornost koju ima prema Europskoj uniji. Bar što se tiče podrške susjedima, uoči referenduma o europskom ustavu, kancelar Schröder od svojih europskih obveza ne bježi: prekosutra će u Toulouseu Francuzima još jednom govoriti zašto bi trebali ustavu reći 'da'.

Promatrači smatraju da bi eventualna promjena vlade u Berlinu mogla imati posljedice na kandidaturu Turske za ulazak u Europsku uniju. Turski dnevnik «Milliyet» podsjeća kako je Angela Merkel poznata kao protivnica turskog punopravnog članstva u Uniji, te da se zalaže za privilegirano partnerstvo. Međutim, turska je vlada prilično opuštena – Ministar vanjskih poslova Abdullah Gül naglašava kako Ankara ne pregovara sa strankama, nego sa zemljama: «Osim toga, i gospođa Merkel je već rekla da su zaključci europskog summita obvezujući i za Uniju. Ako bog da 3. listopada počet ćemo s pregovorima» smatra Gül.

Ruski mediji su sigurni da će korak na koji se odlučio njemačkog kancelara «koštati glave», no moskovska «Izvjestija» misli da će to imati neugodne posljedice za Rusiju: «Schröder je glavni lobist ruskih interesa u Europskoj uniji. Pod njim ruski i njemački čelnici njeguju čvršće kontakte nego ikada do sada u povijesti dviju zemalja. Sve upućuje na kraj privilegiranog njemačko-ruskog odnosa.»