Nitko ne može biti zadovoljan stanjem na Kosovu i u BiH

Jedan od najangažiranijih stranih političara za vrijeme rata na prostoru bivše Jugoslavije svakako je bio nekadašnji njemački ministar vanjskih poslova Klaus Kinkel. On je tu dužnost obavljao od svibnja 1992. do listopada 1998, a danas je zastupnik liberala u Bundestagu.

S Klausom Kinkelom je o razvoju događaja na području bivše Jugoslavije razgovarala Nada Steinmann.

Na pitanje je li zadovoljan stanjem pet godina nakon rata na Kosovu i deset godina nakon Daytonskog sporazuma, Klaus Kinkel je odgovorio:

”Ne, nitko ne može biti zadovoljan. Naravno, mora se mjeriti prema onome što je bilo i što je moguće. Pogledajte samo posljednje izgrede na Kosovu. I kod razvoja u Bosni i Hercegovini mnogo toga nije u redu. Puno bih toga mogao kritizirati.”

Naglasivši kako Jugoslaviju, prema njegovom mišljenju, nikako nije bilo moguće održati, o politici međunarodne zajednice u rješavanju krize u toj regiji bivši njemački ministar vanjskih poslova kaže:

"Tadašnja je situacija, govorim o Bosni i Hercegovini, a kasnije je tu i Kosovo, za nas sve, i Amerikance i Europljane, bila potpuno nova. Strašno je dugo trajalo dok se nije potpisao Daytonski sporazum, a strašno je dugo trajalo i dok ga se nije provelo. Naravno, na Kosovu smo bez sumnje zakasnili. Tamo se trebalo ranije nešto poduzeti, a ne tek kada je stotine tisuća izbjeglica završilo u šumama. Jasno je da je to iz današnje perspektive jednostavno reći, no tadašnja je situacija bila nešto drugačija. Rusi su bili na srpskoj strani i barem djelomično podupirali Miloševića, a niti jednu vojnu intervenciju nije bilo moguće provesti bez rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Kada su Rusi primjetili da se s Miloševićem diplomatskim putem stvarno ništa ne može postići, nisu, doduše, glasovali za rezolucije UN-a o Kosovu, ali nisu ništa ni učinili kako bi ih spriječili. I tek tada se nešto poduzelo. Naše kasno reagiranje je također posljedica činjenice da su tu s jedne strane bile brojne europske zemlje koje su morale naći zajedničko rješenje problema, a s druge strane svjetska sila Amerika. U načelu moramo biti zahvalni da su nam Amerikanci pomogli i podržali nas.”

Klaus Kinkel se u razgovoru za radio Deutsche Welle osvrnuo i na ulogu tadašnjih političara iz država koje su nastale na području bivše Jugoslavije:

"Naravno da je tamo bilo mnogo osoba koje su djelovale. Mi ih nismo sami birali. Milošević nije bio jugoslavenska vodeća figura po europskoj milosti. Prije bi se moglo reći da je bilo suprotno. Mi smo morali živjeti i djelovati s onim čelnicima koji su tamo bili. Još uvijek se dobro sjećam kako je bilo teško u Bosni i Hercegovini s Hrvatima, Muslimanima i Srbima. Naravno, također je bilo teško za isti stol dovesti ljude poput Tuđmana, Izetbegovića i Miloševića. Nikada neću zaboraviti kako sam svojedobno u Mostaru predao vlast njemačkom upravitelju Koschniku i takoreći prisilio Izetbegovića i Tuđmana da i oni dođu. A kada je sve bilo gotovo i kada smo išli preko mosta u Mostaru, imao sam strašnu grižnju savjesti. Stalno sam mislio: Bože, što sam učinio, nadam se da će živi izaći iz svega ovoga. Ta nemilosrdna i nevjerojatna mržnja između Muslimana s jedne strane rijeke i Hrvata s druge za mene je bilo novo i strašno iskustvo.”

Upitan o tome kako kao izvrsni poznavatelj regije ocjenjuje daljnji razvoj događaja, Kinkel je rekao:

"Teško je reći. Ponajprije bih rekao da promjene granica nemaju šanse. Dobro znam da se, primjerice na Kosovu, o tome razmišlja i da postoji ideja stvaranja Velike Albanije. Međunarodna zajednica ne smije pristati na takve promjene granica. Naravno, svi mi se moramo pobrinuti za to da više nije potrebno tisuće vojnika za osiguravanje mira i reda u regiji. Ali vjerujem da velika Jugoslavija starog kova nema nikakve šanse. Ja sam realist i kažem: dajte da pokušamo poboljšati ovo što smo do sada postigli i ostvariti mir i blagostanje u pojedinim zemljama na Balkanu. Dajte da tim zemljama pomognemo da razviju gospodarstvo, ali prije svega da održe mir i red. Mir - to je najvažnije”,

zaključio je u razgovoru za radio DW bivši njemački ministar vanjskih poslova Klaus Kinkel.