1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
Srebrenica: žena plače nad lijesom
Prošlost se ne može izbrisatiFoto: picture-alliance/ dpa

"Nitko majkama Srebrenice ne može vratiti njihovu djecu"

26. listopada 2009

U Haagu je započelo suđenje bivšem vođi bosanskih Srba Radovanu Karadžiću. I dok su reakcije i očekivanja u pogledu sudskog procesa podijeljena, jedno je sigurno - ništa ne može izbrisati počinjeni zločin.

https://p.dw.com/p/KDu2

Početkom srpnja 1995. godine snage bosanskih Srba okupirale su grad Srebrenicu. U samo nekoliko dana ubijeno je oko 8.000 muslimanskih muškaraca i dječaka između 12 i 77 godina. Bio je to najgori masakr u Europi od Drugog svjetskog rata. Međunarodni kazneni sud (ICC) u Den Haagu krajem veljače 2007. ovaj je masakr proglasio genocidom. Glavni i odgovorni za ovaj zločin su bivši vojni zapovjednik Ratko Mladić i bivši vođa bosanskih Srba Radovan Karadžić.

I dok je Mladić još uvijek u bijegu, Karadžiću se od danas (26.10.) sudi pred haaškim sudom za ratni zločin i zločin protiv čovječnosti. No tužna spoznaja ipak ostaje: nitko majkama i suprugama ne može vratiti njihove ubijene sinove i supruge.

Glavni i odgovorni počinitelji za genocid u Srebrenici: Ratko Mladić i Radovan Karadžić
Glavni i odgovorni počinitelji za genocid u Srebrenici: Ratko Mladić (lijevo) i Radovan Karadžić (desno)Foto: picture-alliance/ dpa

"Neka mu sude majke Srebrenice"

"Tko je izgubio svoju djecu, supruga... njemu nitko ništa ne može nadoknaditi. U životu mu za to nema nadoknade", riječi su Muslimanke Meve Salkić. Kao i tisuće drugih i ona je bila u Srebrenici za vrijeme rata. Prisjeća se kako je unatoč bombama najteže bilo pogledati u dječije oči i u njima vidjeti glad: "Granate su padale sa svih strana. No najteža je bila glad. Najteže je bilo kada dijete dođe i traži komad kruha, a ti mu ne možeš ništa dati."

Kad su u srpnju 1995. srpske snage napale Srebrenicu, tamošnje je stanovništvo bilo bez ikakve zaštite. Nizozemske tzv. "plave kacige", koje su trebale zaštititi to područje, jednostavno nisu imali dovoljno vojnika i oružja. Bez otpora srpski su vojnici pod zapovjedništvom Ratka Mladića zauzeli grad. Kao i mnoge druge žene i Meva je tada ostala bez mnogih članova svoje obitelji: "Izgubila sam brata, nećake, stričeve... Od obitelji skoro nikoga više nemam. Ali ipak je najteže onim ženama koje su izgubile svoju djecu, njima je najgore."

Karadžić i snage bosanskih Srba
Stanovnici Srebrenice bili su bez zaštite i potpuno izloženi stravičnom masakru snaga bosanskih SrbaFoto: picture-alliance/ dpa

Nakon masakra nad muškim stanovnicima Srebrenice, Meva i ostale žene protjerane su iz grada. Godinama je kao izbjeglica živjela u Bosni, prije nego što se odlučila ipak vratiti u svoj rodni grad. Danas živi u Srebrenici, unatoč tome što život tamo nimalo nije lak. Tragovi uništenja svugdje su vidljivi, a teret prošlosti tišti stanovnike. Haaški tribunal popustljiv je prema Karadžiću koji je glavni i odgovorni za ove zločine, ističe Meva: "Na početku rata je govorio kako će svi Muslimani nestati. Znači, kriv je i treba odgovarati za svoja djela."

Mnogi ljudi koji danas žive u Srebrenici nerado javno govore o ovom procesu. Neki o tome, čini se, uopće i ne žele razmišljati : "Ne zanima me to i nemam nikakve veze s time. A što će oni tamo raditi, neka rade svoj posao i ostalo me ne zanima." No kada se i priča o dosadašnjem radu Haškog tribunala, mišljenja između Srba i Bošnjaka uveliko se razlikuju: "Uopće nije trebalo doći do nikakve tužbe. Genocid, kakav genocid?! Bio je to građanski rat", "Treba ga spaliti za ono što je učinio našoj djeci. Majke Srebrenice neka mu sude, treba ga nama prepustiti."

Haag ne želi ponoviti negativna iskustva

Haag ne želi ponoviti negativna iskustva

Srebrenica: žene plaču
Mnoge majke i supruge još uvijek čekaju pravduFoto: AP

Karadžić se tereti u 11 točaka za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti uključujući dvije točke za genocid i to: jednom za genocid u Bosni i Hercegovini tijekom cijelog rata, te za genocid u Srebrenici. U prvoj točki za genocid navodi se da su snage bosanskih Srba, čiji je vođa bio Karadžić, tijekom cijelog rata u bezbroj gradova i sela ubijali i protjerivali muslimane i katolike. U drugoj točki za genocid Karadžića se tereti da je 8. ožujka 1995. izravno svojim snagama naredio da u Srebrenici uspostave "neizdržljivu situaciju". Osim toga optužen je i za okupiranje i bombardiranje Sarajeva i tamošnjeg stanovništva.

No nakon negativnih iskustava haškog tribunala s procesom protiv bivšeg predsjednika Srbije Slobodana Miloševića (2002.-2006.), cijeli se postupak u slučaju Radovana Karadžića treba usredotočiti na četiri glavne točke optužnice. Naime, Milošević je tada cijeli sudski proces pretvorio u pozornicu za svoje političke nastupe, a TV Srbije sve je uživo prenosila. Upravo se zbog toga u slučaju Radovan Karadžić haaški tribunal želi usredotočiti samo na najveće počinjene zločine.

Više od deset godina nakon strahovitog masakra, u Srebrenici danas žive i Bošnjaci i Srbi. Atmosfera u gradu nije napeta, neposredno prije početka sudskog procesa protiv Karadžića gradom ne vladaju neredi i sukobi. Za Srebrenicu, to je dobar znak!

Autor: Marinko Sekulić / Dževad Sabljaković / M. Ljubičić

Odg. ur.: S. Matić

Preskoči sljedeće područje Više o ovoj temi