1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Nijemci više troše za vlastiti užitak

ajg/dpa/AFP/Reuters17. ožujka 2016

Nezaposlenost je niska, štednja se ne isplati. Posljedica je rast privatne potrošnje njemačkih građana. Prošle godine je konzum zabilježio najveći rast u zadnjih 15 godina.

https://p.dw.com/p/1IEi0
Foto: picture-alliance/dpa/E. Rahe

Građani Njemačke su prošle godine trošili znatno više novca nego ranije i to većinom za vlastiti užitak. Njemački trgovci su zabilježili najveći rast prometa u zadnjih 21 godinu. No u prvom redu su profitirali ugostitelji i turistički objekti – na odlaske u restorane i noćenja u hotelima i pansionima Nijemci su trošili šest posto više nego godinu dana ranije.

Kupovali su se i namještaj i kućanski aparati, a za to su građani bili spremni potrošiti 3,4 posto više nego 2014. godine. No porasli su i izdaci za stanarinu, vodu, struju i plin, ali zbog niskih cijena ulja za loženje taj je rast iznosio samo 1,1 posto.

Europski prosjek

Potrošnja je prošle godine s 1,9 posto zabilježila najviši rast u proteklih 15 godina, izvijestio je Savezni statistički ured. Razlog tom trendu je u prvom redu stabilno tržište rada, odnosno velika zaposlenost. Osim toga, zbog rekordno niskih kamata štednja se ne isplati, a tu je i tek neznatni rast cijena robe od nekih 0,3 posto.

Štednja se više ne isplati, bolje je trošiti novac
Štednja se više ne isplati, bolje je trošiti novacFoto: picture-alliance/dpa

Privatna potrošnja je prošle godine bila najvažniji pokretač gospodarskog rasta, a stručnjaci očekuju da će tako biti i ove godine.

No u usporedbi s drugim članicama EU-a, privatna potrošnja u Njemačkoj je tek prosječna. Na razini EU-a rast je iznosio 2,1 posto. Najviše su trošili Britanci - 2,9 posto nego godinu ranije. Italija je zabilježila 0,9, a Francuska 1,4 posto.

Traže se sigurnost i kvaliteta

No ne raste samo potrošnja, nego rastu i zahtjevi potrošača što se tiče kvalitete i sigurnosti robe. Jedno od spornih pitanja u Njemačkoj je još uvijek označavanje živežnih namirnica. Udruge potrošača već odavno traže uvođenje sustava "semafora" u kojem svaka namirnica dobiva crvenu, žutu ili zelenu oznaku, ovisno o tome koliko je dobra ili loša za zdravlje. Savezni ministar poljoprivrede Christian Schmidt se izjasnio protiv: "To je nedopustivo pojednostavljenje i samo prividno pojašnjava vrijednost namirnice za zdravlje. Primjerice, sok od naranče bi zbog velikog udjela šećera dobio oznaku 'crveno', dok bi umjetna dijetna limunada bila 'zelena'." On dodaje da država nema pravo miješanja u navike potrošača: "Ja se ne mogu uredbom pobrinuti za to da ljudi jedu više špinata, a manje čipsa."

Christian Schmidt
Schmidt: "Ne mogu se uredbom pobrinuti da ljudi jedu više špinata"Foto: picture-alliance/dpa

Ministar također smatra da je njemačka politika učinila živežne namirnice sigurnijima nego što su ikada bile. S time se ne slaže predsjednica parlamentarnog odbora za zaštitu potrošača Renate Künast (Zeleni): "Tu se proteklih godina dogodilo vrlo malo. Veća sigurnost se zasniva na masovnom smanjenju korištenja lijekova u uzgoju životinja i pesticida."