Nijemci se Trumpa boje čak više od Putina | Politika | DW | 17.07.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Nijemci se Trumpa boje čak više od Putina

Prema ispitivanju javnog mnijenja Njemačke, Sjedinjene Američke Države jesu glavni saveznik ove zemlje, ali čak dvije trećine građana misli kako je ovaj američki predsjednik veća prijetnja svjetskom miru nego Putin.

Iako izbor nije lagan, jer osobito mišljenje nemaju niti o vladaru Kremlja, ako se baš moraju odlučiti je li Donald Trump ili Vladimir Putin veća prijetnja svjetskom miru, onda je čak 64% upitanih Nijemaca mišljenja da je Trump ipak opasniji od Putina. To je rezultat ispitivanja javnog mnijenja koje je provela platforma YouGov objavljenog uoči susreta predsjednika SAD-a i Rusije u Helsinkiju.

Dapače: što god odlučivao i kako god vladao, 56% upitanih Putina smatra stručnijim u obavljanju svoje dužnosti. Za Trumpa takvo mišljenje ima samo njih 5%. 36% upitanih Putina smatra simpatičnijim od Trumpa, njih 6% je naklonjeno američkom predsjedniku, ali to pokazuje i kako golemoj većini upitanih nije baš drag niti jedan niti drugi pa ni ne žele dati odgovor na to pitanje. Iznenađenje je da 44% Nijemaca koji su se odazvali upitu Putina smatra moćnijim od Trumpa, obrnuto to misli tek njih 29%.

Mišljenje Nijemaca o Trumpu i Putinu

Makar ovo ispitivanje nije reprezentativno, razlika je drastična. "Stručnost" kod Putina ne mora biti shvaćena pozitivno, makar je još opasnija Trumpova nestručnost...

Kako vjerovati kad ništa nije jasno?

Antipatija i nepovjerenje prema ovom američkom predsjedniku se protežu kroz čitavo njemačko društvo, gotovo bez razlika s obzirom na njihovu stranačku naklonost. Štoviše, birači Merkeličinih kršćanskih demokrata su čak nešto manje naklonjeni Trumpu: njih 66% smatra ovog stanovnika Bijele kuće većom prijetnjom svjetskom miru nego vladara Kremlja.

U određenoj mjeri se to smatra i u političkom vrhu ove zemlje, jer njemački ministar vanjskih poslova u listu Bild am Sonntag upozorava kako „dijalog traži jasnoću, a koordinate sustava predsjednika Trumpa su upravo nedostatak te jasnoće", kaže ministar i političar SPD-a Heiko Maas. Njega osobito smeta Trumpov nelojalan odnos prema vlastitim partnerima i on upozorava da svatko tko to čini „riskira na kraju biti najveći gubitnik". Takve jednostrane odluke protiv interesa američkih saveznika će na kraju štetiti i samim SAD-a, smatra Maas. Već uoči ovog susreta u Helsinkiju, Bild je upozorio kako „dvije najmoćnije osobe na svijetu imaju jednu stvar zajedničko: žele oslabiti Europu."

Plakat prosvjednika u Helsinkiju

Baš kao i na ovom plakatu prosvjednika u Helsinkiju, niti Trump niti Putin nisu osobito omiljeni među Nijemcima. Ali ako baš moraju birati između njih dvojice...

Posve druge brige Nijemaca

Već ranije ovog srpnja je portal YouGov objavio anketu o temeljnoj naklonosti Nijemaca prema Sjedinjenim Američkim Državama: još samo 29% upitanih ima pozitivan stav, 59% ih ima negativan – takav rezultat je bio nezamisliv dok je na čelu SAD-a bio Obama. No  slično se misli uglavnom i u drugim zemljama Europe: po anketama istog portala, 36% Francuza ima sada pozitivan stav prema SAD-u, 51% negativan.

Jedinu iznimku čini anketa među građanima Velike Britanije – makar je provedena i objavljena prije nedavnog posjeta Trumpa toj zemlji. Početkom ovog mjeseca je 48% Britanaca bilo naklonjeno SAD-u, njih 39% je imalo negativan stav.

Razlog njemačke nepovjerljivosti je i činjenica što najveće brige stanovnika ove zemlje nemaju baš nikakvih sličnosti s prioritetima koje zagovara Donald Trump. Njegovo zagovaranje povećanja vojnih izdataka je za Nijemce doslovce na samom dnu ljestvice i to odobrava tek 16% upitanih u anketama koje je provela agencija Eminid.

Osobito zanimljivo u tom ispitivanju je što Nijemci nisu baš osobito zabrinuti niti zbog izbjeglica koji dolaze u Europu. Doduše i ovako 38% upitanih zagovara „ograničavanje useljavanja", ali to je daleko od najvećih briga građana ove zemlje, a one su: siromaštvo u starosti, veća socijalna ravnopravnost u obrazovanju i briga zbog ovdašnje zdravstvene skrbi.

 

Preporuka uredništva