Nije bilo spasa iz zraka | TEME | DW | 25.01.2008
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Nije bilo spasa iz zraka

Njemački Bundestag danas (25.01.) obilježava spomendan žrtava nacionalsozijalizma. To ponovno u fokus stavlja pitanje: jesu li se tragedija i patnja Židova mogle umanjiti? Recimo, bombardiranjem koncentracijskih logora?

Jesu li ova djeca u Auschwitzu mogla biti spašena?

Jesu li ova djeca u Auschwitzu mogla biti spašena?

Njemački Bundestag prisjeća se žrtava nacionalsocijalističkog režima dva dana prije službenog dana sjećanja (27.01.). Tim povodom se tamo očekuje i posjet njemačkog predsjednika Horsta Köhlera.

Bush u Yad Washemu: Trebali smo bombardirati Auschwitz.

Bush u Yad Washemu: "Trebali smo bombardirati Auschwitz."

Njegov američki kolega po funkciji, Georg Bush je nedavno prilikom posjete spomeniku žrtvama holokausta Yadu Vashemu rekao: "Trebali smo bombardirati Auschwitz". Već 30 godina je ta dilema tema povijesnih istraživanja. Jesu li saveznici trebali bombardirati koncentracijske logore u Drugom svjetskom ratu? Ne, jer to nisu mogli, odgovara Christof Mauch, profesor amerikanistike i nekadašnji direktor Njemačkog insituta za povijest u Washingtonu.


Koncentracijski logori nisu bili na radaru


Iako su saveznici znali za postojanje logora smrti, odnosno prve informacije o tome što se u njima događa dobili već 1942. kad je njemački industrijalac Eduard Schulte o tome izvijestio Svjetsko židovsko vijeće u Ženevi, u početku je vladalo veliko nepovjerenje prema tim informacijama. No, i nakon 1943. kada su dokazi o njihovoj istinitosti već počeli gomilati, vojsci su bili važniji drugi ciljevi - svi podređeni onom glavnom: što prije završiti rat. Koncentracijski logori stoga, kako objašnjava profesor Mauch, uopće nisu bili na radaru većine Amerikanaca. Ta moralna pitanja počela su se postavljati tek krajem sedamdesetih godina.


Nepovjerenje i tehničke prepreke


Dresden je bio strateški cilj, a Auschwitz ne?

Dresden je bio strateški cilj, a Auschwitz ne?

Ali i da je postojala političko-vojna volja, upozorava minhenski profesor, savezničko zrakoplovstvo bilo bi teško pomoći logorašima, i to iz tehničkih razloga. Mi danas polazimo od pretpostavke, kaže on, da su precizna bombardiranja moguća. No, to 1944. godine nije bilo moguće. On je već prije puno godina vodio brojne razgovore s bivšim djelatnicima tajnih službi koji su uvijek iznova bili suočavani s pitanjem: koje ciljeve bombardirati? Oni su točno računali što će se dogoditi ako se, na primjer, bombardira neka željeznička trasa ili kolodvor, ako se bombardira most na Seni ili naftna polja Bakua. Danas znamo, konstatira profesor povijesti, da se Auschwitz mogao bombardirati, ali ni sami Židovi na kongresu održanom u proljeće 1944. u Jeruzelemu nisu se uspjeli složiti oko toga da od saveznici zahtijevaju bombardiranje koncentracijskih logora. Još uvijek se nije svemu vjerovalo a nije se moglo ni reći koliko bi se time ugrozili životi logoraša.