Ništa od dvojezičnosti u Makedoniji? | Politika | DW | 15.03.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Ništa od dvojezičnosti u Makedoniji?

Predsjednik Makedonije Đorđe Ivanov najavio je da neće potpisati zakon kojim Makedonija postaje službeno dvojezična zemlja. Time se otvara mogućnost da predsjednik bude opozvan. Tenzije u zemlji ponovno rastu.

„Džepni veto" – tako se u žargonu u Skopju naziva kada predsjednik odbije potpisati ukaz kojim bi neki zakon stupio na snagu. Zakon o uporabi jezika izglasan je dva puta u Sobranju, a podrazumijeva da albanski postane ravnopravan službeni jezik na cijelom području Makedonije. To je bio dio koalicijskog dogovora socijaldemokratskog premijera Zorana Zaeva i stranaka Albanaca.

Sada predsjednik Đorđe Ivanov (naslovna fotografija) odbija da ga potpisom „aktivira". Ovako napisani zakon, tvrdi Ivanov, može izazvati blokadu institucija i otvori pitanje ustavnog uređenja zemlje. „I po svom represivnom sadržaju i po nasilnom načinu na koji je donijet, ovaj zakon nije izraz demokracije. Ovaj zakon je izraz tiranije parlamentarne većine nad većinom građana", priopćio je Ivanov.

„Etički dosljedno" kršenje Ustava

Pogledajte video 04:21
Now live
04:21 min

Makedonija: spomenici koji unose razdor

„Kvaka" je u tome što članak 75. makedonskog Ustava predviđa da predsjednik samo jednom može odbiti neki zakon, nakon čega Sobranje mora ponovo glasati o njemu. Nakon toga je „predsjednik dužan potpisati ukaz", stoji u Ustavu. No Ivanov se odlučio na „džepni veto", odnosno da jednostavno ni drugi put ne prihvati zakon.

Jasno je i da bez njegovog parafa zakon ne može biti objavljen u Službenom glasniku čime bi stupio na snagu. Nova kriza u trokutu vlada-Sobranje-predsjednik proizvela je žustre debate u javnosti. Dok neki pravni stručnjaci kažu da Ivanov grubo krši Ustav, drugi hvale njegov potez jer je, kako kažu, učinjen za „viši cilj".

Pravnik Dimitar Apasijev na blogu „Republika" piše da se predsjednik može pozvati na dosadašnje presedane. „Za razliku od suspenzivnog veta – koji samo privremeno odlaže zakonodavni postupak – džepni veto upotrijebljen u krajnjoj nuždi može sasvim blokirati donošenje zakona", piše ovaj docent Pravnog fakulteta u Štipu.

Apasijev navodi da „ovo svjesno kršenje Ustava ima svoju prirodno-pravnu pozadinu i opravdava se postizanjem nekog uzvišenog cilja – zaštitom širokog općeg interesa. Tako predsjednik riskira smjenu, odnosno da bude pozvan na odgovornost zbog kršenja Ustava i zakona (prema članku 87. Ustava), ali istovremeno – pa i po cijenu gubitka funkcije – etički dosljedno želi alarmirati javnost zbog štetnosti konkretnog zakona."

Presedani postoje obzirom da su bivši predsjednici Kiro Gligorov i Boris Trajkovski 1997. i 2001. po jednom odbili potpisati dva puta izglasane zakone i odlučili ih „staviti u ladicu".

Tenzije rastu

Drugi dio javnosti smatra da Ivanov nepotrebno komplicira proceduru i izlazi izvan okvira nadležnosti obzirom da nije ovlašten ocjenjivati ustavnost nekog zakona. Posebno jer je konzervativna oporbena VMRO-DPMNE najavila podnošenje inicijative Ustavnom sudu kao i krivičnu prijavu protiv predsjednika parlamenta Talata Džaferija zbog „eklatantnog kršenja Ustava i zakona".

 „Iako ne smatram da sadržaj Zakona o uporabi jezika treba drastično mijenjati, uz mala prilagođavanja i određene ustupke svih strana ova priča bi mogla imati sretan kraj", kaže politolog Nenad Marković. On se osvrće i na kršenje poslovnika tijekom rasprave u Sobranju što je dodatni argument Ivanovu da ne potpiše zakon.

Oporbeni VMRO je početkom godine podnio oko 35.000 amandmana na zakon kojemu se protivi. O njima se nije raspravljalo. Dok socijaldemokrati kritiziraju tu blokadu parlamenta, lider VMRO Hristijan Mickoski kaže da je zakon „neustavan, neprimjenjiv i štetan", te da dogovor vladajuće koalicije građani ne prihvaćaju.

Zaev u Sobranju prilazi predsjedniku parlamenta Džaferiju

Zaev u Sobranju prilazi predsjedniku parlamenta Džaferiju

Za zakon nije glasalo ni petero zastupnika Socijaldemokratske stranke. Dan u Sobranju bio je na rubu incidenta - bivši premijer Nikola Gruevski, sada zastupnik, polio je vodom predsjednika parlamenta Džaferija, prilazio mu više puta i unosio mu se u lice.

Ispred Sobranja su jučer do kasno u noć trajali protesti građana, a najavljeni su i novi. Tenzije rastu i na društvenim mrežama koje obiluju uvredama na račun političara koji su se založili za ravnopravnost makedonskog i albanskog jezika.

Pratite nas i preko DW-aplikacije za Android koju možete skinuti ovdje

Preporuka uredništva

WWW-linkovi

Audios and videos on the topic