Neugodna svakodnevica jednog NGO-a iz Prijedora | Priča dana | DW | 01.04.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Priča dana

Neugodna svakodnevica jednog NGO-a iz Prijedora

Mir, sloboda, demokracija, jednakost, poštivanje ljudskih prava, antifašizam i pravda osnovni su principi na kojima se temelji rad i djelovanje nevladine Udruge Kvart iz Prijedora.

"Napadali su nas, dobivali smo fizičke i online prijetnje, upadali su nam u prostorije organizacije, pisali su uvredljive graffite s našim imenima, a nekako je strukturalno nasilje kulminiralo kada sam ja bez osnova prebijen, priveden i zadržan u samici u CJB Prijedor uz ponižavanje i uskraćivanje prava”, prisjeća se nasilničkih metoda prijedorske policije član nevladine Udruge Kvart iz ovog grada Nikola Kuridža.

Zbog svojih aktivnosti te zbog pokretanja tema koji se tiču rata i prošlosti u Prijedoru i okolici, članovi Kvarta su često bili izloženi prijetnjama, pritiscima i napadima, te su ubrzo od nacionalista prozvani antisrpskom organizacijom. Za ovu mladu ekipu željnu promjena, ti su napadi sasvim očekivani, jer, kako kažu, kada se odlučite baviti bolnim, ali neophodnim pitanjima za liječenje jednog društva, očekujete različite vrste pritisaka. I bez obzira na sve, ne plaše se. Kao kolektiv imaju ogromno međusobno povjerenje i potpuno su sigurni da rade ispravne stvari, tako da tu nema mjesta za strah, poručuju.

U znak sjećanja na žrtve prijedorskih logora, ali i na sve civilne žrtve rata, već godinama početkom kolovoza, organiziraju "Noć u Trnopolju” gdje se okupe aktivistice i aktivisti iz BiH i regije i provedu noć na otvorenom na mjestu bivšeg logora Trnopolje. Jedinstven je to način sjećanja i solidarnosti sa žrtvama na ovim prostorima u cilju otvaranja dijaloga o događajima iz prethodnog rata u Prijedoru.

Prva svjedočanstva o zločinima, brutalnosti i obimu rata u BiH smo dobili sa snimcima izgladnjelih logoraša iza bodljikave žice upravo prijedorskih logora 1992. godine. Prema podacima Haškog tribunala 31.000 stanovnika grada i okolice je prošlo kroz prijedorske logore Omarska, Trnopolje, Keraterm i druge. Za ove i druge zločine izrečeno je 56 presuda za ratne zločine protiv nesrpskog stanovništva u razdoblju od1992-95.

U Prijedoru i njegovoj okolici, prema podacima organizacije "Izvor” je ubijeno ili nestalo 3.176 njegovih stanovnika. Ubijani su i najmlađi - 102. djece, a lokalna vlast ni danas ne dozvoljava podizanje spomenika ubijenim mališanima koji bi podsjećao na užase rata.

Slično kao i u drugim mjestima u kojima su činjeni zločini i u Prijedoru je prisutna praksa šutnje, negiranja, revidiranja, relativiziranja i potiskivanja činjenica i događaja iz ne tako davne prošlosti.

S takvim se pristupom ne slaže grupa mladih aktivista iz Kvarta, koji od zaborava nastoje sačuvati ratna događanja u Prijedoru, žele upozoriti, podsjetiti, informirati i educirati građane o tragičnim događajima iz prošlosti, sve u cilju istinskog pomirenja i stvaranja uvjeta za suživot i izgledniju budućnost.

Smatraju da je vrlo važno educirati građane i upoznati ih sa stvarnim događajima i poviješću proteklog rata kako bi se spriječila mogućnost stvaranja mitova koji bi opravdavali eventualne zločine u budućnosti, što je do sada bio slučaj.

Teret ratne prošlosti

Jugendzentrum „Kvart“ Bosnien (DW/A. Kamber)

Bdjenje za mir

U Kvartu smatraju da je proces suočavanja s prošlošću od izuzetnog značaja za svako društvo koje je preživjelo traumu te vrste.

"Posebno je važno pružiti simboličku reparaciju svim žrtvama kako bismo kao zajednica pokazali dovoljnu razinu empatije i svijesti o zločinima koji su počinjeni u našem najbližem okruženju", kaže Nikola Kuridža u razgovoru za Deutsche Welle i dodaje: „Kroz proces prepoznavanja, priznavanja i osuđivanja zločina gradimo jedan narativ koji otvara prostor za raspravu o stvarnom društvu mira, o jednoj zajednici koja njeguje i unaprijeđuje dijalog o svemu što nas se tiče i što čini život vrijedan življenja pamteći sve užase koje smo kao društvo preživjeli i dozvolili”.

U Kvartu kažu da je važno vratiti identitet žrtvama, jer to nisu samo brojevi nego osobe sa svojim željama, nadanjima, talentima, strahovima... To su osobe koje bi u humanijem svijetu bili naši susjedi, suradnici, prijatelji/ce, partneri/ce itd. „Kada iskreno osjetimo prazninu koja proizilazi iz odsustva ubijenih ljudi shvatit ćemo besmisao rata i nećemo pronalaziti ontološko opravdanje za zločine kakvi su činjeni i čine se širom svijeta", poručuju iz Kvarta.
 

Vjeruju u mlade generacije

Kvart je primarno aktivistička organizacija koja reagira na potrebe zajednice u kojoj se nalazi. Financijsku podršku uglavnom dobiju kroz apliciranje na pozive međunarodnih donatora uz pažljivu procjenu političkog konteksta samih donatora, dok se veliki dio aktivnosti u udruzi sprovodi na volonterskoj osnovi.

Jugendzentrum „Kvart“ Bosnien (DW/A. Kamber)

Akcije koje se ne dopadaju svakom

Djeluju kroz tri programa koji se često prepliću: suočavanje s prošlošću/tranzicijska pravda, ljudska prava s posebnim fokusom na prava LGBT osoba i drugih marginaliziranih grupa kao i socijalna pravda. Fokus rada stavljaju na mlade kao na najvitalniji dio društva i najprikladnije za postizanje pozitivnih društvenih promjena.

„Važne su nam aktivnosti u javnom prostoru, kao i edukativne aktivnosti koje kroz različite forme otvaraju prostor za stvaranje novih narativa, razmjenu iskustava i kreiranje novih načina djelovanja", napominje Nikola.

Sami ili s partnerima u Prijedoru obilježavaju Međunarodni dan bijelih traka 31. svibnja, organiziraju „Noć u Trnopolju" koja predstavlja alternativnu komemoraciju na otvorenom, potom regionalni kamp Kozarac, te brojne druge aktivnosti, treninge i radionice.

Strašne ratne posljedice

Osim ubijanja stanovništva koje samo po sebi ostavlja posljedice kroz jednu zajedničku traumu, uništenja socijalnog tkiva jednog grada i nasilne demografske promjene, posljedice rata u Prijedoru i okolici su ekonomskog i kulturnog karaktera.

Uništena industrija, potpuno promijenjena kulturna slika grada i socijalna patologija su prijedorska poslijeratna svakodnevica, primjećuju u Kvartu. Ove posljedice su posebno vidljive u ruralnim dijelovima prijedorske regije s nekadašnjim centrom rudarstva u ovom dijelu Europe, gradićem Ljubijom, kao najstrašnijim primjerom posljedica rata, etničkog čišćenja, neodgovornog odnosa vlasti i potpune nebrige za preživjelo stanovništvo.

Jugendzentrum „Kvart“ Bosnien (DW/A. Kamber)

Što bi bilo da su još živi?

U Kvartu smatraju da većina političkih stranaka u BiH, u nedostatku kvalitetnih programa, inzistira na širenju mržnje i podjela, jer je to jedini način njihovog ostanka na vlasti, a time ujedno sprječavaju proces pomirenja i normalnog života na ovim prostorima.

„Najveći problem su nam političke elite koje nastoje na svaki način iskoristiti podijeljenost društva i time manipuliraju do krajnjih granica. Kada bi nas pustili da mi samostalno, kao građani i građanke razgovaramo i suočimo se s prošlošću, to bi išlo puno brže", pojašnjava za Deutsche Welle član Kvarta Nikola Kuridža.

„Često uspoređujem Njemačku nakon Drugog svjetskog rata i proces kroz koji je prošla. Tek negdje šezdesetih godina došlo se do nekih ozbiljnijih rezultata, tako da i dalje imam nade da sve ovo što radimo ima smisla. I kod nas je napredak vidljiv, ali sve ide sporo. Kada bi postojao sustavni pristup vjerujem da bi kroz nekoliko godina postali društvo koje bi bilo primjer nekim drugim postkonfliktnim društvima", kaže Kuridža.

Ne možemo graditi budućnost na temeljima koji su truli

Hrabra i vrijedna ekipa iz Prijedora će, kako kaže, nastaviti svoju borbu za istinom te protiv svih oblika društvene nepravde, nejednakosti i kršenja ljudskih prava sa željom da naprave značajan iskorak i utječu na promjene u svojoj sredini. „Kao društvo prolazimo kroz kompleksan i dugotrajan proces pomirenja i suočavanja s prošlošću, koji je itekako neophodan", poruka je iz Kvarta.

„Nemoguće je graditi budućnost na temeljima koji su truli. Ovdje možemo iskoristiti svima poznatu izreku da je povijest učiteljica života. Kroz pomno praćenje tendencija u društvu možemo prepoznati, i nadam se, spriječiti bilo kakve slične pokušaje sukoba, ratova i zločina u budućnosti. Mehanizmi kroz koje dolazi do masovnih zločina su prepoznati i uglavnom prate određena pravila, a važnu ulogu u tom procesu igra propaganda i zbog toga moramo razvijati senzibilitet na sve što ukazuje na potencijalnu opasnost, te adekvatno i blagovremeno reagirati kako nikada više ne bismo morali govoriti ‚nikada više'", zaključuje Nikola.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

 

Preporuka uredništva