Nestašica drva za ogrjev ili manjak radnika za sječu?

Bauk nestašice drva za ogrjev kruži Hrvatskom, ustvari čak i Likom i Gorskim kotarom. Vijesti o tome izgledale su početkom ovog mjeseca poput notornog fake newsa, ali ispostavit će se da tržišna kriza zaista hvata maha, prema nekim indicijama i dugoročno. Na pitanje kako je to uopće moguće, pored tolike šume kojom raspolaže ta zemlja, odgovor je zapravo prilično jednostavan. Ponudio nam ga je Nediljko Dujić, predsjednik uprave Hrvatskih šuma, povrh stajališta koje smo dobili iz tog javnog poduzeća, naime, da svi građani RH pouzdano mogu kupiti svoj ogrjev. Mogu, osim što je takvih sve više u redu čekanja.

„S obzirom na strelovit rast cijena i neizvjesnost dostupnosti ostalih energenata,građani se ponovno okreću tradicionalnom grijanju na drva, te potražnja za ogrjevnim drvom jako raste. Već prošle godine potražnja je bila dvostruko veća od količina koje smo proteklih desetljeća prodavali kućanstvima. Uz to, cijena ogrjeva za domaćinstva iz Cjenika HŠ d.o.o. je Odlukom Vlade RH snižena za 20 posto, a i PDV na ogrjev je snižen s 25 na samo pet posto. Upravo je to razlog tolike 'navale' na ogrjevno drvo", izjavio je Dujić za Deutsche Welle.

Zamah ilegalne sječe

Ovome treba dodati još jednu informaciju iz HŠ-a: lokalno na nekim podružnicama ipak može doći do zastoja zbog smanjene dinamike proizvodnje. Razlog su brojni kišni dani i vremenske nepogode koje odlikuju ovu sezonu, ali u ostalim podružnicama ogrjev se navodno prodaje nesmetano. Kako to izgleda u rečenim najšumovitijim dijelovima Hrvatske, pojasnio je nedavno Mario Stilinović, voditelj podružnice HŠ-a u Gospiću. Tamo je od lanjskog kadra drvosječa ostala na radu svega trećina – njih oko 40 od nekadašnjih približno 120. Proizvodnja dakle očito nije smanjena jedino uslijed klimatskih (ne)prilika, nego u velikoj mjeri zbog nedostatka radnika.

Taj se pak problem zacijelo ne može riješiti izdvojeno, pored mnogih sektora koji bilježe isti manjak. No, da se zadržimo na ovome šumarskom i drvnom, valja podsjetiti na činjenicu da ista proizvodnja već duži niz godina, da ne kažemo desetljeća, ispoljava razne druge dubioze. Ilegalna sječa drvnog fonda, prema nekim pokazateljima, poprimila je odavno kritične razmjere, ali oko toga nije poduzeto takoreći ništa. Nadalje, žarište problematičnog eksploatiranja drvnog blaga RH ne odnosi se isključivo na ono koje posjeduje državno poduzeće HŠ, nego i na privatno vlasništvo nad šumama u istoj zemlji.

Uloga privatnog sektora

HŠ tako drži čak tri četvrtine šuma, dok privatnici imaju preostalu jednu, ili otprilike 600 tisuća hektara. No broj tih privatnika se također, prema dostupnim podacima, penje na više stotina tisuća. Pritom veliki dio njih ne živi u Hrvatskoj, pa svoj posjed izdaju na raspolaganje firmama koje se bave sječom i odvozom drva za industriju. Prošle godine registrirano je gotovo 600 šumskih krađa drva, s tim da omjer tu izgleda obrnuto u poredbi s vlasništvom nad ukupnim fondom. Daleko se najviše krade iz privatnih šuma, iako određene udruge, npr. Zeleni odred o kojem smo ovdje već izvještavali, nastoji dokazati da se one s državnih površina - ne evidentiraju.

Prema njihovu sudu, tomu je tako zbog uhodanog kriminala u velikom javnom sustavu, a privatnici ipak djeluju pojedinačno. Svejedno, zbir njihova djelovanja odaje kaotično stanje, pri čemu nisu kontrolirani poput javnih u obnavljanju nasada i razvoju mlade šume. Glavnina je tih vlasnika usmjerena na ubirane profita iz svog posjeda, o čemu znamo statistiku na globalnoj razini, gdje povrat ulaganja u dotični biznis iznosi nešto preko 10 posto. Ako se zna procjena struke da će do 2030. godine potražnja za drvom narasti za 30 posto, ne čudi trend investiranja u šume, bilo direktnom kupnjom ili preuzimanjem dionica koje postaju jedna od najčešćih metoda u tom poslu.

Socijalna funkcija šuma

„S obzirom na to da je šuma ograničen resurs kojim se mora pažljivo i održivo gospodariti, potreban je iznimni balans između samog gospodarenja i potreba kako građana, tako i ugovornih kupaca iz drvne industrije koja, kao i mi, zapošljava velik broj ljudi u ruralnom dijelu Hrvatske i mora imati dovoljno sirovine za neprekinuti rad“, zaključno su nam poručili iz HŠ-a. To je poduzeće inače glavni snabdjevač drvne industrije sirovinom, i otuda dolazi naglasak na potrebe ugovornih kupaca, mada ne treba iz vida izgubiti potražnju bioenergana. One načelno koriste otpadnu tzv. sječku, ali taj sektor posebno je izvrgnut sumnjama za uništavanje zdravih trupaca.

Državne se nadležne službe zasad ne obaziru na prigovore aktivista o kriminalnom gospodarenju šumskim blagom, a građani čekaju na svoj dio ogrjeva u rastućoj neizvjesnosti, osim što je i njegova cijena osjetno porasla u općem poskupljenju. Drvo od stabala uništenog u nedavnoj kataklizmičkoj oluji koja je zahvatila velik dio Hrvatske, moglo bi biti tek privremeno i djelomično rješenje. To je vjerojatno imala na umu i vlast Grada Zagreba kad je zatim poručila da će polomljeno drveće u socijalnoj funkciji proslijediti onima koji najteže dolaze do ogrjeva. No oštećenih stabala u RH ipak nema toliko za dugoročno rješenje, svakako ne uz neometano uništavanje šuma u ljudskom aranžmanu.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu