(Ne)sloboda medija u Mađarskoj i Poljskoj | Politika | DW | 03.10.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

(Ne)sloboda medija u Mađarskoj i Poljskoj

Dva novinara iz Mađarske i Poljske izvještavaju u inozemstvu o medijskim neslobodama u svojim zemljama. Turneju su započeli u Berlinu, a završili u Beču.

„Nijemci su od nas čuli naše horor-priče, Austrijanci su čuli horor-priče o sebi samima", kaže Márton Gergely, drugi čovjek u mađarskom tjedniku HVG o svojim doživljajima tijekom putovanja. „U Njemačkoj smo našli slušatelje koje je zanimalo to kako su naše dvije zemlje bizarne. Austrijanci su naprotiv pokušali shvatiti što bi se njima možda moglo dogoditi“, kaže on.

Ne bez razloga, smatra Bartosz Wieliński, šef resora vanjske politike poljskog dnevnog lista „Gazeta Wyborcza“, koji je skupa sa Gergely bio na putovanju po Njemačkoj i Austriji. „FPÖ bi, kada bi mogao, također slijedio poljski i mađarski put.“

Oni su putovali od Berlina, preko Frankfurta, Münchena i Heidelberga, Bregenza, Innsbrucka i Graza - do Beča. Obojica su dobili poziv za gostovanjem od strane bečkog tjednika „Falter".

Nina Horaczek

Nina Horaczek

"Bartosza i Mártona poznajemo dosta dugo. I također znamo priče iz Mađarske i Poljske“, kaže urednica dopisničke mreže „Faltera" Nina Horaczek, koja je bila i voditeljica debata održanih u Berlinu i Beču. „Mislili smo da za njijh treba znati još više ljudi", kaže ona.

Mađarska: jednoumlje na medijskoj sceni

Ove priče govore o tome kako su desničarske stranke preuzele kontrolu nad medijima. Najprije su pod svoju kontrolu stavili javno-pravne radio-televizijske servise koji su pretvoreni u propagandne aparate. To se dogodilo u obje zemlje.

Preporuka uredništva

U Mađarskoj je uslijedilo preuzimanje privatnih televizija i radijskih postaja, kao i tiskovina. Vrhunac je bilo zatvaranje lijevo-liberalnog lista „Népszabadság" (8. listopada 2016. godine), koji je bio kritičan prema vladi. Riječ je o najvećim dnevnim novinama u zemlji, u kojima je Gergely bio zamjenik glavnog i odgovornog urednika.

Poljska: Vladajuće strukture imaju problem

„Ono što je Marton ispričao o tome kako su njegove novine jednostavno zatvorene je strašno“, kaže Wieliński, koji istodobno naglašava da njegova zemlja („Bogu hvala") još nije tako daleko kao Mađarska. Javno-pravni mediji su doduše već podređeni vladi kao „nacionalni mediji", ali privatni su mogli obraniti svoje pozicije, kaže on. „Medijsku scenu u Poljskoj nije tako lako preuzeti", uvjeren je Wieliński. „Zbog toga što inozemni koncerni nisu željeli odustati. Zbog toga što im ti poslovi donose profit. Ali i zbog toga jer postoje važni igrači koji ne dozvoljavaju da budu zastrašeni", kaže on.

Najkasnije otkako je Stranka prava i pravde (PiS) preuzela vlast prije četiri godine vladajuće strukture su najavile „repolonizaciju" privatnih medija s inozemnim vlasnicima, dakle njihovo vraćanje u poljske ruke. "Ali do danas nije predstavljen prijedlog takvog zakona", objašnjava poljski novinar. To prema njegovom mišljenju znači da je taj pokušaj - propao.

Vladajuća Stranka Prava i pravde zaista ima problem. Njezini najveći protivnici su televizija TVN i upravo "Gazeta Wyborcza" – prvi neovisni list u bivšem istočnom bloku, koji pod vodstvom Adama Michnika izlazi od proljeća 1989. godine.

TVN je u inozemnim rukama - zbog čega bi teoretski mogao biti vraćen u poljske ruke. No vlasnik televizije je američka medijska kuća Discovery. Svaki pokušaj da se to promijeni bi sigurno za sobom povukao oštar odgovor iz Washingtona. PiS u SAD-u vidi naime najvažnijeg saveznika. "Gazeta Wyborcza" s druge strane pripada društvu Agora, koje je poljsko poduzeće i zbog toga se teško može „repolonizirati“. „Ovdje vlada već mora biti kreativna“, smatra Wieliński. A ona je doista - kreativna.

Pogledajte video 04:37

Mobilizacija protiv politike Viktora Orbana

Vlada u Varšavi naime ne odustaje. „U predizbornom programu stranke PiS se najavljuje formiranje nove institucije koja se sveobuhvatno treba baviti pitanjima etike i obrazovanja novinara. Izričito se govori da profesija novinara treba biti regulirana kao što je sve regulirano u slučaju ljekara i advokata“, kaže Wieliński.

To bi moglo značiti da bi mogla biti uvedena novinarska komora „koja će se brinuti za to da se njeni članovi – novinari – pridržavaju zakona. „Neposlušni“ će jednostavno biti uklonjeni iz profesije, strahuju Poljaci.

Austrija: Pad na ljestvici

„Situacija u Austriji nije usporediva s Poljskom ili Mađarskom“, kaže urednica u „Falteru". No, kako ona dodaje, u proteklu godinu i pol dana se mogla primijetiti tendencija „koja je slična mađarskoj ili poljskoj.“

Horaczek podsjeća na slučaj jednog glasnogovornika bivšeg ministra unutarnjih poslova Herberta Kickla koji je poslao e-mail na Ured za odnose s medijima policije u kojem je stajalo da kritički mediji trebaju dobivati još samo apsolutno nužno propisane informacije, ali ništa više od toga. „To je također bio jasan signal“, kaže Horaczek.

A jedan drugi signal je to što je Austrija na ljestvici medijskih sloboda koju objavljuju „Reporteri bez granica" ove godine pala za pet pozicija – s 11 na 16 mjesto.

Márton Gergely

Márton Gergely

Turneja dvojice novinara i njihova predavanja počela je u Njemačkoj. A ima li i tamo takvih tendencija?

„Mogu samo reći ono što su nam ispričali kolegice i kolege iz taz-a (Die Tageszeitung – op. red.). Od strane vlade ne postoje ograničenja, ali ono što postoji su fizički napadi primjerice na protestima Pegide. Tamo je već bilo slučajeva gdje se novinarima prijetilo i gdje su napadani“, prisjeća se Horaczek.

Ljudi mogu iz toga učiti ako žele

Razvoj situacije u Mađarskoj i Poljskoj bi ipak na Zapadu trebalo promatrati „u najmanju ruku kao upozorenje". Horaczek priželjkuje da nova Europska komisija „još malo bolje obrati pažnju na to jer su sloboda tiska, sloboda mišljenja i temeljna ljudska prava sastavni dio ujedinjene Europe." „Ako oni budu ugroženi zadatak Europe je da ustane i bude solidarna."

„Ako se izvještava o mađarskom primjeru onda bi ljudi mogli iz toga nešto naučiti ako to žele“, smatra Gergely, koji sebe vidi u ulozi svjedoka. „Ja sam novinar, ja izvještavam, analiziram, pričam priče. Na ovom putovanju sam napravio upravo to", kaže.

„Mi pokušavamo senzibilizirati ljude“, dodaje Wieliński. Ono što je već isprobano u Poljskoj i Mađarskoj moglo bi postati praksa i u drugim zemljama, kaže on.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

WWW-linkovi

Audios and videos on the topic