Neodgovorno povlačenje vojnika iz Afganistana i Iraka | Politika | DW | 18.11.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Neodgovorno povlačenje vojnika iz Afganistana i Iraka

Trumpovo planirano smanjenje broja američkih vojnika u Afganistanu i Iraku je šamar saveznicima, a to ujedno jača i ekstremiste u tim zemljama, smatra dopisnica DW-a iz Washingtona Ines Pohl.

Još jednom su propale nade da je jasnom pobjedom Joea Bidena došao kraj neuračunljivoj i egoističnoj vladavini Donalda Trumpa. Jer, aktualni predsjednik Sjedinjenih Država još devet tjedana poluge moći drži u svojim rukama. I voljan je da svoju moć koristi do posljednjeg trenutka.

To dokazuje i njegova najava smanjenja broja američkih vojnika u Afganistanu sa, kako se procjenjuje, 4.500 na 2.500, a u Iraku s 3.000 na 2.500. I to do 15. siječnja. To je samo pet dana prije nego što će vlast preuzeti njegov nasljednik Biden.

Ta neodgovorna i prenagljena odluka ima ogromnu težinu. Tu se prije svega radi o ljudima u obje zemlje.

Ratovi su vođeni strateški nepromišljeno. U Iraku se pogrešno tvrdilo da zemlja posjeduje oružje za masovno uništenje. U Afganistan su američke snage, zajedno s NATO-om i drugim saveznicima, umarširale nakon terorističkih napada 11. rujna 2001. Intervencijom bez jasne strategije zauzeta je strana u jednom aktivnom konfliktu.

Otvorit će se vrata radikalnim snagama

Ines Pohl

Ines Pohl

Ratovi u tim zemljama koji traju desetljećima ostavili su duboke rane. Ni u Iraku kao ni u Afganistanu nema stabilne države koja može zaštititi svoje građane od nasilja.

Trenutna situacija je, bez ikakve sumnje, apsolutno nezadovoljavajuća, ali nazočnost američkih trupa omogućava određeni stupanj predvidivosti. U Afganistanu su one sredstvo pritiska u zakočenim mirovnim pregovorima s talibanima. Ako se Amerikanci sada bez ikakvog reda povuku, to će otvoriti sva moguća vrata radikalnim snagama.

U Iraku se najbolje moglo vidjeti koliko je to išlo na ruku Islamskoj državi (IS). Sirija je također dokaz da postojeći vakuum moći popunjavaju druge snage, one koje slijede samo vlastite interese. To je opasno za međunarodnu zajednicu, a smrtonosno za Afganistanke i Afganistance, za one koji se danas bore za demokratsku državu koja poštuje ljudska prava.

Nema budućnosti za NATO

Trumpovo nekoordinirano povlačenje predstavlja šamar saveznicima. Prije svih NATO-u koji je nakon 11. rujna po prvi put proglasio Casus foederis, kada je kompletna Alijansa stala uz SAD. A sada baš američki predsjednik krši ta željezna pravila. Partneri u NATO-u su u intervenciji u Afganistanu upućeni na logističku podršku SAD-a.

Mislim da je ispravno to što je Donald Trump prisilio Europu, a posebno Njemačku, na izdvajanje više novaca za obrambeni savez kako bi se ojačala vojna efikasnost. Ali, ovako na brzinu drastično smanjivanje vojne nazočnosti u Afganistanu – to je nešto sasvim drugo. Ako se najvažnija država-članica ne drži dogovora, onda savez nema budućnost.

Teško naslijeđe za Bidena

Trump povlači trupe suprotno savjetima njegovih generala i vodećih republikanaca. Bidenu će biti potrebno mnogo snage da stvari ponovo vrati na staro.

Ali, do 20. siječnja se još svašta može dogoditi.

S najavom povlačenja trupa više nema nikakve sumnje da je Trump, kako se to kaže, spreman gaziti i preko leševa – samo da bi obradovao i zadržao svoje sljedbenike i nakon predsjedničkog mandata.

Preporuka uredništva