Nemoguća kubanska misija Benedikta XVI. | Kultura | DW | 26.03.2012
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Nemoguća kubanska misija Benedikta XVI.

Papa posjećuje Kubu, zemlju na prekretnici. Promjene u zemlji su vidljive na svakom koraku, to se osjeća i u nadama koje se polažu u papin dolazak. No Benedikt XVI. će teško ispuniti sva očekivanja.

Papa na Kubi

Papa na Kubi

Kubanci se još dobro prisjećaju posjeta pape Ivana Pavla II. 1998. Poljski papa Kubancima je vratio Božić, koji je bio i ostao jedini religijski praznik na zemlji-otoku. No Ivan Pavao nije narodu vratio samo praznik nego je utjecao i na poboljšanje tradicionalno loših odnosa između Katoličke crkve i režima Fidela Castra. On se narodu (ali i vlastima) uvukao pod kožu i javnom osudom gospodarskog embarga SAD-a protiv Kube, a posredovao je i kod šefa države kako bi na slobodu bilo pušteno nekoliko stotina političkih zatvorenika. Dakle tadašnji posjet pape Ivana Pavla II. svakako se može okarakterizirati kao povijesni. No što se očekuje od posjeta njegovog nasljednika?

Povratak crkve

Ivan Pavao II na Kubi

Ivan Pavao II. na Kubi

Njemački papa Benedikt XVI. na Kubu dolazi kao "hodočasnik milosrđa", nazvan tako jer je službeni povod posjeta obilježavanje 400. godišnjice ukazanja milosrdne djevice od Cobre, zaštitnice Kubanaca. No Benedikt XVI. će se susresti i s novim šefom države Raulom Castrom. Pritom će se sadašnji papa, kako primjećuje Arturo Lopez Levy, politolog sa Sveučilišta u Denveru, na Kubi suočiti s drugačijom situacijom nego njegov prethodnik. Odnosi između države i Crkve su mnogo bolji nego krajem osamdesetih. Fidelov brat i nasljednik Raoul je pobornik sređenosti institucija i odnosa između pojedinih čimbenika u zemlji, među kojima je i Katolička crkva. Osim toga društvo se nalazi usred reformi.

U središtu reformi se nalazi i Katolička crkva koja svoje mjesto u kubanskom društvu pojačano traži u socijalnom angažmanu, što joj je desetljećima bilo zabranjivano. Crkva osim toga sada, uz prešutno odobravanje režima, polako ali sigurno, ponovno zauzima segmente iz kojih je dolaskom komunista na vlast krajem 50-tih godina prošlog stoljeća bila protjerana: obrazovanje, izdavaštvo pa i medije. Crkva se pokazala i kao važan čimbenik u nedavnom oslobađanju velikog broja političkih zatvorenika.

Slobodno za misu

Milosrdna djevica od Cobre

Milosrdna djevica od Cobre

No papin posjet budi i entuzijazam i znatiželju u narodu koji je, kako kaže generalni vikar sa sjedištem u Havani Carlos Manuel de Céspedes, "duboko religiozan ali samo u manjini katolički". Crkvene vlasti doduše tvrde da je 60 posto stanovništva kršteno ali da crkvu redovito posjećuje samo 5 posto. No Kuba je i pravi "melting pot" kada su u pitanju različite konfesije: katolička, protestantska i pravoslavna, židovska ali i mnogi pripadnici religija afričkog porijekla poput Santerie čije rituale, bar u jednom životnom razdoblju, upražnjava čak 75 do 85 posto stanovništva. No niti jedna od ovih religija nije institucionalno tako jaka poput Katoličke crkve. Stoga i ne čudi da se Vatikan uspio izboriti za poseban status prilikom papinog posjeta. Tako će vjernici koji rade u javnim službama na dan održavanja misa na otvorenom 26. i 28.3. dobiti slobodno. Kao i u svakoj zemlji koju papa posjeti, čuju se kritike na račun nekih stavova Vatikana, uglavnom na temu pobačaja, kontracepcije ili istospolnih brakova. No u usporedbi s ostalim zemljama Latinske Amerike poput Brazila ili Meksika, kritika je mnogo tiša. No kubanska oporba ipak očekuje da se papa, kako u svojim obraćanjima vjernicima tako i tijekom susreta s predstavnicima režima, jasno zauzme za poštivanje ljudskih prava na Kubi.

Crkva diše s narodom

Velika očekivanja

Velika očekivanja

No posjet Benedikta XVI. se, kako kaže López Levy, prije svega doživljava kao simbol većih vjerskih sloboda i političkog pluralizma. Tomu pridonosi i činjenica da Katolička crkva na Kubi "diše u duhu zemlje". Tako se ona zauzima za političko i gospodarsko otvaranje ali istodobno i za zadržavanje obrazovnih i zdravstvenih povlastica za građane. Isto tako je i protiv svakog miješanja SAD-a ili Europske unije u kubansku svakodnevicu.

Autori: Rosa Muñoz Lima/Violeta Campos/Nenad Kreizer

Odg. ur.: Andrea Jung-Grimm

Preporuka uredništva