Nema se novca - NATO u minusu 50 milijuna eura | Politika | DW | 20.10.2009
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Nema se novca - NATO u minusu 50 milijuna eura

Po prvi put u svojoj 60-godišnjoj povijesti NATO je suočen s novim izazovom – minusom na računu. Zbog vojnih i mirovnih misija NATO živi iznad svojih mogućnosti. Proračunska rupa duboka je 50 milijuna eura.

Vježba postrojbi NATO-a iz 2006. godine

Vojne misije pojele proračun

NATO savez, sinonim za vojnu premoć i utjecaj, zapao je u financijske probleme. Njegovih 28 članica troše više novca no što se slijeva u blagajnu Saveza, a takvo što još nije zabilježeno u njegovoj 60-godišnjoj povijesti. Ministre obrane zemalja članica očekuje rasprava kako napuniti praznu blagajnu. Tim povodom u četvrtak i petak ovog tjedna održat će se sastanak u Bratislavi, glavnom gradu Slovačke. „Upustili smo se u projekte koje ne možemo platiti i tako više ne možemo nastaviti.“, poručio je glavni tajnik NATO-a, bivši danski premijer, Anders Fogh Rasmussen. Ali zatezanje remena teško će proći, prije svega, zbog vojnih operacija u Afganistanu, ali i mirovnih misija na Balkanu i u Somaliji.

Teroristički napad u Afganistanu

Rat u Afganistanu skupo se plaća

Za NATO tek mrvice

Glasnogovornik NATO-a James Appathurai nije htio govoriti o konkretnim podacima. Tek je dodao da su veći troškovi doveli do manjka u blagajni. Prema njegovim riječima, gubitak nije dramatičan, ali nije ni zanemariv. Iz diplomatskih izvora moglo se doznati kako je NATO u minusu od 50 milijuna eura. Osim vojnih i mirovnih operacija, NATO je izgubio novac i na području investicija i to od 8 do 10 milijuna eura u proteklih nekoliko godina. Treba reći da ono što članice izdvajuju za NATO predstavlju tek mrvice u odnosu na njihove nacionalne vojne proračune. Primjerice, njemački doprinos čini 15 posto NATO-vog proračuna, ali spomenuti iznos predstavlja tek 0.5 posto njemačkog vojnog proračuna. Iako se opseg djelovanja značajno povećao, nisu rasli i prihodi koji dolaze od zemalja članica. Dok se nekoć novac trošio za administraciju, sredstava sad odlazi na vojne bolnice po svjetskim ratištima i AWACS zrakoplove. „Proračunska rupa mora se pokrpati što je prije moguće, a na ministrima je da odluče hoće li se štedjeti ili će se smanjiti opseg našeg djelovanja.“, poručio je Rasmussen.

Sastanak ministara obrane zemalja članica u Litvi 2008. godine.

Čelni ljudi Saveza moraju odlučiti na čemu će štedjeti

Birokracija jede novac

Prošle godine NATO je ustrojio novu zapovjednu strukturu koja je trebala utjecaj i radna mjesta raspodijeliti pravednije. Svakako bi bilo pametno u ova teška vremena rezati birokraciju, ali takvo se što zbog političkih razloga teško može očekivati. Južne članice poput Italije, Turske, Grčke i Španjolske oštro se protive zadiranju u postojeću raspodjelu moći. S druge strane, istočne članice Saveza, gdje su još uvijek svježa sjećanja na vrijeme Hladnog rata i blokovske podjele svijeta, također ne kriju zabrinutost oko mogućeg raspleta ove drame. Naime, postoji bojazan da bi manjak novca mogao ugroziti samu svrhu Saveza – zaštitu u slučaju agresije kako stoji u čuvenom članku 5 Washingtonskog ugovora koji je, inače, prvi put primjenjen nakon 11. rujna. Iz anonimnih diplomatskih krugova može se čuti kako prije rezanja troškova, NATO mora odlučiti koja će biti njegova svrha i misija u budućnosti. Ali stezanje remena zahtjeva osjetljive političke kompromise koji se teško mogu očekivati.

Autor: dpa / G. Prokopec

Odg. urednik: S. Kobescak

Preporuka uredništva