1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

NATO: svađa na rođendanskoj zabavi

4. travnja 2019

NATO slavi 70. rođendan i zemlje članice se svađaju. U središtu pozornosti je ponovno SAD – Amerikanci su se okomili na Tursku zbog posla s Rusima oko nabavke oružja, ali i na Njemačku zbog premalih izdvajanja za obranu.

https://p.dw.com/p/3GDZZ
Foto: picture-alliance/AP/C. Owen

Zamjenik američkog predsjednika Mike Pence ponovio je kritike iz Bijele kuće na račun Njemačke – on je još jednom kritizirao njemačke obrambene izdatke i ukorio je Njemačku zbog suradnje s Rusijom oko gradnje plinovoda Nord Stream 2 (Sjeverni tok 2).

Njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas odbacio je kritike vezane uz budžet savezne vlade: „Znam da je drugima ponekad teško shvatiti našu budžetsku  proceduru. Ali mi smo se jasno obvezali da ćemo investirati više novca u obranu, i mi ćemo ispuniti obećanje", rekao je Maas.

Šefovi država i vlada zemalja NATO-a 2014. su se dogovorili da bi se sve članice Saveza do 2024. trebale povećati izdatke za obranu na visinu od 2% BDP-a. Njemačka je do 2024. obećala da će te izdatke povećati – ali na 1,5%.

Nejasno financiranje

Za sada je potpuno nejasno kako savezna vlada želi ostvariti to obećanje. Sudeći po posljednjem godišnjem izvještaju NATO-a, njemački izdaci su u protekloj godini iznosili 1,23% BDP-a. Srednjoročno planiranje, sudeći po navodima Ministarstva obrane u Berlinu, predviđa povećanje na 1,26% do 2023. Po tome bi onda vojni izdaci u samo godinu dana (od 2023. do 2024.) trebali porasti za dvoznamenkasti milijardski iznos – ukoliko se doista želi ostvariti zadani cilj.

Američka vlada ostaje vjerna kursu konfrontacije u odnosu na druge partnere u NATO-u: predsjednik Donald Trump već je u više navrata u prošlosti izrazio sumnje hoće li SAD u slučaju napada na nekog europskog partnera doista pružiti bezuvjetnu vojnu podršku. Zbog ljutnje oko (po njegovom mišljenju) preniskih obrambenih izdvajanja zemalja poput Njemačke, Trump je čak prijetio povlačenjem SAD-a iz NATO-a. 

Von der Leyen odbacila kritike

Ursula von der Leyen
Ursula von der LeyenFoto: Reuters/A. Gebert

I njemačka ministrica obrane Ursula von der Leyen ponovno je odbacila američke kritike i naglasila kako će se Njemačka držati obećanja NATO-u o porastu vojnih izdvajanja. Savezna vlada je do 2024. obećala izdvajanja od 1,5% BDP-a, a nakon toga i daljnji porast. I toga se držimo, napisala je von der Leyen u članku koji je objavila u istu Passauer Neue Presse.

Istovremeno je ministrica upozorila i na „korekcije" budućeg obrambenog budžeta. „Dobro je da će u 2020. budžet ponovno porasti, na otprilike 45 milijardi eura, što je preko 1,3% BDP-a. Ali planirani rast za godine koje slijede nakon toga još uvijek nije dovoljan. Tu se stvari moraju mijenjati, i promijenit će se."

Von der Leyen je naglasila da se pritom ne smije samo gledati na obrambene izdatke. „Njemačka je zemlja koja na raspolaganje stavlja drugi najveći broj vojnika za trupe NATO-a, u ovoj godini i 2023. predvodimo postrojbe za brze intervencije, kod nas je stacionirano srce nove NATO-ove logistike, u Ulmu, a dajemo doprinos i na puno drugih polja." 

SPD-ovci kritiziraju Trumpa

SPD-ov stručnjak za obrambenu politiku Karl-Heinz Brunner odbacio je zahtjeve za osjetnijim povećanjem njemačkih vojnih izdataka – on smatra da su oni pretjerani. Kad bi Njemačka, kako to zahtjeva Trump, već sad izdvajala 2% BDP-a za te svrhe, „to bi onda bilo 68 milijardi eura godišnje", kazao je Brunner za list Augsburger Allgemeine. "To je više nego što Ruska Federacija izdvaja za svoju vojsku!"

"Ne bi smjeli upasti u Trumpovu zamku", kaže SPD-ov političar – i dodaje: „O našem obrambenom budžetu ne odlučuje Washington, već Bundestag."

Tursko-ruski deal

Ali američki dopredsjednik Pence nije se na rođendanskom partyju zaustavio na napadima na Njemačku. U nemilost Washingtona pala je i Turska. Svađa dviju zemalja vrti se oko turske kupovine jednog spornog ruskog sustava za proturaketnu obranu. Uoči sastanka ministara vanjskih poslova zemalja članica NATO-a u Washingtonu, SAD povećava pritisak na Ankaru – ali Turska i dalje nepokolebljivo stoji iza posla s Moskvom.

Mike Pence je rekao: „Turska mora izabrati: želi li biti odlučujući partner najuspješnijeg vojnog saveza u povijesti čovječanstva, ili želi riskirati sigurnost tog partnerstva, i to donošenjem neodgovornih odluka koje potkopavaju taj savez?" Ukoliko Turska doista kupi sustav S-400, ta zemlja riskira isključenje iz programa F-35 koji se tiče borbenih zrakoplova, dodao je Pence.

Na odgovor nije trebalo čekati dugo. „Sjedinjene Države moraju birati – žele li ostati turski saveznik ili žele riskirati naše prijateljstvo sklapanjem saveza s teroristima, čime potkopavaju obranu svog NATO-partnera od njegovih neprijatelja", napisao je na Twitteru turski dopredsjednik Fuat Oktay.

On je pritom ciljao na podršku SAD-a kurdskoj miliciji YPG na sjeveru Sirije. Ankara u YPG-u vidi ogranak zabranjene kurdske Radničke stranke PKK. Po navodima iz njegovog ministarstva, američki šef diplomacije je na jednom sastanku u Washingtonu upozorio svog turskog kolegu Mevlüta Cavusoglua da bi samovoljne vojne operacije Turske na sjeveru Sirije „mogle imati potencijalno katastrofalne posljedice".

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan ponovno je zaprijetio da će vojno napasti YPG. Američki predsjednik Trump u siječnju je zaprijetio Turskoj gospodarskim uništenjem, ukoliko ta zemlja napadne Kurde u Siriji.

Turska je ponovno jasno odbacila američke zahtjeve da Ankara odustane od kupovine ruskog proturaketnog sustava. "Deal oko S-400 je zaključen, mi se iz njega nećemo povući", kazao je Cavusoglu. Šef diplomacije u Ankari pritom ne smatra da će se Turska zbog toga morati automatski odreći američkih borbenih zrakoplova F-35. Ruski sustav s-400 ne mora nužno biti kompatibilan s NATO-ovim sustavima, dodao je. I naglasio kako se kod ruske opreme radi o obrambenom sustavu za turske potrebe.

Cavusoglu je upozorio SAD i da ne stavlja Tursku u situaciju u kojoj mora birati – između dobrih odnosa s Rusijom i SAD-om. Primjer Ukrajine je pokazao kamo to može dovesti, napomenuo je Cavusoglu, misleći pritom na tamošnji građanski rat.

Rođendanske floskule

Usprkos očiglednom nejedinstvu unutar Sjevernoatlantskog saveza, glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg svejedno je prigodničarskim floskulama obilježio rođendan Saveza – ali one su djelovale ipak neuvjerljivo: „Uvijek iznova su Europa i Sjeverna Amerika zajedno i pod istom zastavom služile miru i demokraciji", kazao je Stoltenberg. Naglasivši pritom kako saveznici i dalje stoje jedni uz druge – kako bi se suočili s izazovima današnjeg vremena.

cgn/as (afp, dpa)

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android